U ljeto 2019. Rumuniju je potresla priča koja je postala simbol sistemskog sloma institucija i duboko ukorijenjene nepravde. Nestanak petnaestogodišnje Aleksandre Maćešanu iz sela Dobrosloveni nije bio samo tragičan događaj, već i katalizator javnog bijesa koji je razotkrio ranjivost sistema i ravnodušnost odgovornih.
- Kobnog 24. jula Aleksandra je odlučila stopirati do obližnjeg Karakala, jer u siromašnim dijelovima zemlje javni prijevoz gotovo da i ne postoji, a autostop je često jedina opcija. Nekoliko sati kasnije, počinje horor. U tri poziva upućena hitnoj službi, prestravljena djevojčica očajnički objašnjava da je oteta, silovana i zatočena. No, umjesto da naiđe na brzu reakciju i empatiju, Aleksandra se suočila s ravnodušnošću i grubim odgovorima operatera. Njena molba da operater ostane na liniji – možda posljednji pokušaj da sačuva život – završila je prekidom poziva.
Institucije su tada pokazale poražavajuću neučinkovitost. Tim za lociranje signala nije uspio precizirati Aleksandrinu lokaciju, a policija je, umjesto da odmah djeluje, čekala satima. Tek 26. jula, dva dana kasnije, započeta je ozbiljna akcija. U kući Đorđa Dinkea, lokalnog mehaničara poznatog po agresivnosti, pronađeni su spaljeni ostaci tijela, zubi i pepeo. Vlasti su proglasile Aleksandru mrtvom, iako DNK analiza nije pružila jasan dokaz. Otac je očajnički tvrdio da zubi ne mogu pripadati njegovoj kćeri, jer nikada nije imala stomatološke intervencije.
- Tokom istrage otkriveno je da je Dinke bio poznat policiji – iza sebe je imao psihijatrijska liječenja i prijave zbog nasilja, ali sistem ga nije prepoznao kao prijetnju. Kasnije je priznao da je oteo i ubio još jednu djevojku, Luizu Meljenku, koja je nestala nekoliko mjeseci ranije. Međutim, slučaj je ubrzo dobio novu, još mračniju dimenziju. Dinke je tvrdio da djevojke nije ubio, nego da ih je predao kriminalnoj mreži koja se bavi trgovinom ljudima. Optužio je policajce da su mu iznudili priznanje, dok su rumunski mediji izvještavali o mogućoj povezanosti ove mreže s američkom vojnom bazom u Deveselu, gdje su navodno maloletnice prodavane vojnicima. Ubrzo nakon toga, nekoliko američkih vojnika je povučeno iz Rumunije, a razgovori između rumunskih i američkih zvaničnika ostali su bez detalja dostupnih javnosti.
Snimci Aleksandrinih poziva, koje je objavio njen ujak, šokirali su naciju. Građani su izašli na ulice, tražeći odgovornost i reforme. Bes građana rezultirao je smjenom ministara, šefova policije i drugih visokih funkcionera. Ipak, roditelji djevojaka ostali su uvjereni da istina nije razotkrivena do kraja.
- Đorđe Dinke osuđen je na 30 godina zatvora i obavezan je isplatiti porodicama visoke odštete. No, ni presuda ni političke smjene nisu mogle izbrisati osjećaj duboke nesigurnosti i gubitka povjerenja u institucije. Slučaj Aleksandre Maćešanu postao je simbol borbe protiv nepravde i dokaz koliko je malo potrebno da se uruši ono što bi trebalo štititi najslabije.
Danas, godinama kasnije, rumunsko društvo još uvijek pamti Aleksandrino ime kao upozorenje – na opasnosti koje vrebaju kad država ne štiti svoje građane i na cijenu ravnodušnosti koja može biti tragična.
