ODMOR NIJE ĆEIF VEĆ POTREBA

Kako nastaje umor i kako ga prepoznati?

 Umor je popratna pojava svake čovjekove aktivnosti koja smanjuje njegovu radnu produktivnost i negativno utječe na stav prema radu. Zapravo je to mješavina subjektivnih osjećaja i objektivnih promjena koje djeluju na radni učinak.

S obzirom na vrstu rada, umor može biti psihički kao posljedica intelektualnog rada i tjelesni, koji je posljedica fizičkog opterećenja pojedinih mišićnih skupina ili cijelog tijela (opći umor). S obzirom na brzinu nastajanja razlikuju se akutni i hronični umor.

Znakovi umora

Prve znakove umora često je teško objektivno utvrditi, a upravo je to važno za zanimanja za koja je potrebna velika koncentracija. Neki znakovi umora neprimjetno se kumuliraju i očituju tek nakon duljeg vremena.

Ako ste primijetili opadanje kritičnosti u radu, slabljenje pažnje ili promjenu ponašanja i raspoloženja (razdražljivost, lakše uzbuđivanje, sukobi s okolinom), tada se kod vas javljaju subjektivni znakovi umora.

Objektivni znakovi umora očituju se u:

– smanjenju radnog učinka,

– spontanim prekidima radne aktivnosti,

– učestalom mijenjanju brzine rada,

– funkcionalnim promjenama različitih organa (povećana potrošnja energetskih rezervi),

– poremećajima psihomotorne spretnosti (slabija koordinacija pokreta, pojava suvišnih pokreta tijekom obavljanja rada).

Smatra se da se glavna komponenta umora sastoji u kompleksnim promjenama centralnog nervnog sistema čija je priroda još nepoznata.

Posljedice umora su smanjenje radnog učinka, zatim hemijske i funkcionalne promjene organizma (porast mliječne kiseline u mišićima, hipoglikemija) kao i osjećaj iscrpljenosti, bezvoljnosti, razdražljivosti i promjenjiva raspoloženja.

 Prekovremeni rad

Brojna ispitivanja o odnosu trajanja radnog vremena i umora pokazala su da je spontana brzina rada veća što je radni dan kraći. Radnik se tokom dugog radnog dana aktivno brani od umora češćim prekidima rada i sporijim tempom.

Produljenjem radnog vremena znatno se povećava negativno djelovanje umora. Za vrijeme umora produktivnost je niska, a energetska potrošnja povećana. Zato je i korist od skraćivanja radnog vremena to veća što je rad teži i što više umara.

Nagomilavanje umora tokom godina dovodi do trošenja organizma i skraćivanja radnog života. Zbog toga se prekovremeni rad ne preporučuje jer nužno dovodi do nagomilavanja umora i iscrpljenja organizma.

Kako spriječiti umor

Umor se suzbija odmaranjem, znači prekidanjem, usporavanjem ili promjenom aktivnosti radi obnavljanja funkcionalne sposobnosti organizma. Pritom su važna četiri elementa: vremenski raspored odmora, trajanje odmora, broj odmora i oblik odmora.

Oporavak je to brži što je rad u fazi umora ranije prekinut. To znači da je potrebno organizirati odmor prije nego što se pojave znakovi umora. Ispitivanja su pokazala da je racionalnije organizirati više kraćih nego manje duljih pauza, ali isto tako treba znati da odmor ne smije trajati prekratko jer u tom slučaju ne može doći do potpunog oporavka.

Kako se odmarati

Pasivno odmaranje sastoji se u relativnom mirovanju i prekidanju aktivnosti (sjedenju, ležanju, spavanju). Takav odmor koristan je kod jednostavnih, a teških poslova, jer se na taj način najbolje odmaraju mišićne skupine koje su bile opterećene za vrijeme rada.

Spavanje je više od običnog pasivnog oblika odmaranja i nužno je da traje najmanje šest do sedam sati dnevno. Spavanjem se nadoknađuje potrošena energija i osigurava normalna funkcija organizma.

Aktivni odmor pogodan je kod lakših poslova, naročito nakon pretežno intelektualnog rada. Provodi se razgibavanjem, šetnjama, sportskim aktivnostima (rekreacija, medicinsko programirani aktivni odmor).

S obzirom na to da do umora može dovesti i nedostatak vitamina, minerala i drugih tvari koje pomažu organizmu u suzbijanju umora, potrebno je osigurati dovoljan unos zaštitnih tvari u hrani.

Kako suzbiti umor

U suzbijanju umora koriste i različiti stimulatori koji mogu djelovati hemijski, fiziološki ili psihološki. Najčešće je u upotrebi kofein u obliku kafe ili čaja (tein).

Kofein djeluje na rad srca i krvnih žila i ako se uzima u umjerenim količinama, može olakšati intelektualni, ali i tjelesni rad jer se osjećaj umora pojavljuje kasnije.

Opasni stimulatori su simpatikomimetici, koji u prvom redu uklanjaju osjećaj umora, što može dovesti do prekoračenja fiziološke granice i do stanja premorenosti nakon kojeg je potreban mnogo dulji oporavak nego nakon „običnog” umora.

Godišnji odmor – najmanje 10 dana

Kod korištenja godišnjeg odmora preporučuje se koristiti najmanje 10 dana u jednom dijelu. Prema nekim procjenama to je najkraće vrijeme za koje može doći do potpunog „oporavka” organizma i nakupljanja snage za nastavak rada.

Također se preporučuje svaka tri mjeseca uzimanje kraćih odmora od nekoliko dana ili nakon šest mjeseci jednog duljeg odmora od najmanje sedam dana. Prema tome imaju pravo poslodavci koji organiziraju godišnji odmor u dva dijela, tj. dulji ljetni i kraći zimski.

Korištenje predugog godišnjeg odmora (više od 30 dana) pokazalo je negativne učinke na radnu sposobnost, jer je potrebno dulje razdoblje prilagođavanja prilikom povratka na posao, pa je radni elan u početku slabiji.

 

avaz.ba