STRES: NAJOPASNIJI OTROV DANAŠNJICE

Postoje mnogobrojni dokazi da stres utječe na naše mentalno i sveopće zdravlje, ali budući da ga ne možemo opipati ni izmjeriti, vrlo često zanemarujemo njegovo prisustvo u svakodnevnom životu. Donosimo vam razloge zašto se stres smatra najopasnijim otrovom današnjice.

Stres mijenja odgovor naših gena

Supstance koje se luče u našem organizmu kada smo pod stresom mogu da „uključe“ ili „isključe“ različite gene, od kojih zavisi način na koji pohranjujemo masno tkivo, kako djeluje naš imuni sistem, pa do toga kako brzo starimo.

Stres oštećuje mozak

Visok nivo stresnih hormona oštećuje dio mozga zaduženog za pamćenje. Nije ni čudo što ujutro ne možemo naći ključeve, niti se sjetiti gdje smo parkirali automobil.

Stres isključuje imuni sistem

Bilo da se radi o sporijem zarastanju rana, odsustvu zaštitnog mehanizma vakcina ili većoj podložnosti infekcijama, stres je najveći krivac. Postoje tvrdnje da se stres može povezati i sa karcinomom, posebno sa karcinomom dojke.

 

Stres ometa metabolizam i detoksikaciju

Studije su pokazale da brojni enzimi u našem organizmu zaduženi za metabolizam masti ili lijekova, ne rade na pravi način, ako smo pod stresom. Osim toga stres dovodi do pojačane želje za „lošom“ hranom-sad vam je jasno otkud tolika želja za brdom slatkiša.

Stres uništava srce

Hronični stres povećava debljinu zida arterija, što vodi ka razvoju povišenog krvnog pritiska i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Stres remeti polne hormone

Problemi sa začećem se često povezuju sa stresom, koji često remeti normalnu ravnotežu polnih hormona u našem organizmu.

Stres je loš za mišiće i kosti

Postoje dokazi da visok nivo stresa dovodi do smanjenja gustine kostiju, a brojne studije povezuju stres i veći doživljaj bola.

Stres i stomačni problemi

Svaki put kada ste pod stresom imate osjećaj da vam je u želucu jedan veliki čvor. Stres može biti uzrok probavnih smetnji koje znatno utiču na kvalitet života.

Danas se u borbi sa stresom najčešće poseže za benzodiazepinima (sintetski proizvedeni lijekovi, npr. diazepam, alprazolam, bromazepam), koji sa sobom nose čitav niz štetnih djelovanja. Pored toga što smanjuju radnu sposobnost i koncentraciju, postoji i ozbiljan rizik od razvoja ovisnosti. Ovisnost o benzodiazepinima ima klasične simptome poput ovisnosti o narkoticima i vrlo teško se liječi. Liječenje zahtijeva hospitalizaciju, s postepenim smanjivanjem doze benzodiazepina, da bi se spriječio nastanak apstinencijskih simptoma. Zato njihova upotreba treba biti kratkotrajna i strogo prema preporuci ljekara.

Trčanje, plivanje, joga i razne druge metode su dokazano efikasan način da se smanji napetost i popravi otpornost organizma. Prema nekim studijama, čak i sam boravak u prirodi, bez posebih fizičkih aktivnosti, dovoljan je da popravi bar dio onoga što svakodnevni stres naruši.

U posljednje vrijeme i klasična medicina sve češće rješenje pronalazi u prirodi i biljnim lijekovima. Danas na tržištu postoje brojni preparati koji u svom sastavu sadrže različite biljke, poput kantariona, melise, valerijane, pasiflore. Međutim, često se koriste u pogrešne svrhe, jer na primjer kantarion može imati blagotvoran učinak na melanholičnost i depresiju, ali nema anksiolitičko djelovanje, dok valerijana nema anksiolitičko (umirujuće djelovanje), već uspavljujuće, te se ne bi trebala koristiti tokom dana, jer može smanjiti funkcionalnost.  Pasiflora (Passiflora incarnata) je jedna od rijetkih biljaka koja dokazano ima anksiolitički učinak u kratkoročnoj i u dugoročnoj upotrebi. Ova biljka pri uobičajenom doziranju ima anksiolitički učinak, a tek pri visokim dozama pokazuje sedativno djelovanje, što znači da otklanja simptome anksioznosti, ali ne umanjuje budnost, koncentraciju i funkcionalnost.

azra.ba