Sve opasnosti i mane gaziranih sokova
Aromatični i zaslađeni sokovi ogromne kalorijske vrijednosti uz bogat sadržaj kofeina, a nerijetko i konzervansa naprosto su postali sastavni dio zapadnjačke kulture. Među zdravstvenim stručnjacima popularni gazirani sokovi vrlo su omraženi.
Optužbi je mnogo: od podsticanja gojaznosti i nastanka zubnog karijesa do povećanog rizika od bolesti bubrega, srca, dijabetesa te osteoporoze.
Najosjetljivija su djeca
Gazirana bezalkoholna pića, poput cola napitaka su izuzetno popularna među djecom i mladima. Nažalost, upravo su ove vrste sokova najneprihvatljivije za zdravlje, a posebno su neprikladni za djecu. Sadrže znatne količine šećera pa učestala konzumacija nosi rizik od karijesa, ali i suvišnih kilograma. Osim brojnih konzervansa, cola napitci često sadrže i fosfornu kiselinu, sastojak koji podstiče izvlačenja kalcijuma iz kostiju. Budući da su djeca i adolescenti u kritičnoj dobi za mineralizaciju kostiju, saznanje o negativnom učinku na gustinu kostiju treba uzeti ozbiljno. No, ispijanjem gaziranih napitaka, osobito cola napitaka ne strada samo status kalcijuma – česta je pojava i nedostatak vitamina , budući da se takvi napici piju nauštrb kvalitetnijih „gasitelja žeđi“: vode, mlijeka i prirodnih voćnih sokova.
Gazirana pića i debljina
Čini se kao da svake nedelje u javnost izađe nova studija koja potvrđuje štetnost česte i neumjerene konzumacije gaziranih napitaka, a najviše dokaza govori o nepovoljnom učinku na našu liniju. Prema procjenama američkih institucija 16 % ukupnih kalorija u tipičnoj zapadnjačkoj prehrani potiče od rafiniranih šećera od čega polovinu tih kalorija osiguravaju gazirani sokovi. Studije pokazuju kako gojazne osobe piju značajno više gaziranih sokova od vitkih vršnjaka. Dodatno zabrinjavaju rezultati najnovije studije objavljene ove godine u časopisu Journal of the American Geriatrics Society koji su ukazali na proporcionalnu vezu između unosa gaziranih sokova i obima struka: ispitanici koji su svakodnevno ispijali takve napitke imali su 3-4 puta veći porast obima struka od ispitanika koji ih nisu pili. Veći obim struka se povezuje i s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti što ovu problematiku ne čini samo estetskom, već i ozbiljnom zdravstvenom poteškoćom.
Gazirani sokovi i osteoporoza
Vjeruje se da prva čvrsta veza između gaziranih napitaka i osteoporoze potiče iz 2006. godine kada je Framinghamova studija o osteoporozi upoređivala gustoću kostiju kod 2 538 muškaraca i žena. Naučnici su pratili unos gaziranih pića u ispitanika te utvrdili da unos više od 3 cola napitka (ali ne i ostalih gaziranih pića) nedeljno smanjuje gustoću kostiju u žena, ali zanimljivo ne i kod muškaraca. Naučnici nisu uspjeli objasniti razliku među polovima, ali su odmah posumnjali da fosforna kiselina iz cola napitaka negativno utiče na metabolizam kostiju. Odmah su reagovali protivnici ove teorije (čitaj proizvođači) koji su se branili tvrdnjom da fosfor u cola napitcima čini samo mali dio cjelokupnog unosa fosfora u tipičnoj prehrani. Na primjer, šoljica niskomasnog jogurta sadrži znatno više fosfora nego limenka gaziranog pića. Insistiranjem interesnih grupa daljne analize pokazale su da su žene kod kojih je utvrđena smanjena gustoća kostiju unosile najmanje kalcijuma, neophodnog za pravilnu mineralizaciju kostiju.
Presuda je bila da za slabije kosti nisu kriva gazirana pića već cjelokupna prehrana u kojoj nedostaje kalcijuma. No, „diverzija“ je bila kratkog vijeka. Već iduće godine naučnici sa Univerziteta Tuft otkrili su da su žene koje su pile minimalno 3 cola napitka dnevno imale za 4 % manju gustoću kostiju, iako su redovno uzimale kalcium i vitamin D. Već osuđivana fosforna kiselina je opet postala glavni krivac za nepovoljan učinak ovih napitaka na kosti. Naime, unosom fosforne kiseline, kojom obiluju gazirana pića, mijenja se omjer fosfora i kalcija, a posljedica je gubitak koštane mase. Drugi krivac je, pak, kofein koji smanjuje apsorpciju kalcijuma. Danas nema sumnje da cola sokovi podstiču nastanak osteoporoze. Budući da su djeca i adolescenti u kritičnoj dobi za mineralizaciju kostiju, a ujedno i najveći potrošači gaziranih napitaka, pametno je od malih nogu djecu učiti o štetnosti takvih napitaka te u svakoj prilici čašu gaziranog pića zamijeniti čašom prirodnog voćnog soka. Isto važi i za odrasle.
Mineralne vode ne dijele karakteristike gaziranih sokova
Gazirane mineralne vode valja svakako razlikovati od gaziranih bezalkoholnih sokova. Dok gazirane mineralne vode nadoknađuju izgubljenu tečnost osiguravajući minerale uz 0 kcal, gazirani bezalkoholni sokovi imaju ogromnu kalorijsku vrijednost uz bogat sadržaj kofeina, a nerijetko i konzervansa. Osim obilja šećera koji podstiču nastanak zubnog karijesa gazirani bezalkoholni sokovi sadrže i štetnu fosfornu kiselinu koja se povezuju s povećanim rizikom od osteoporoze i bubrežnih kamenaca. Light verzije takvih pića, osim nešto niže energetske vrijednosti, ne pružaju dodatne koristi. Čini se da je jedino što gazirane mineralne vode i gazirani bezalkoholni sokovi imaju zajedničko su mjehurići.
Izvor: Gastro.hr
