Svima nam je jasno da posljednjih dana, snažne oluje i grmljavine zahvatile su veliki dio regiona, uzrokujući poplave i brojne vanredne situacije. U tom kontekstu, fizičar Nikola Cvetanović gostovao je na televiziji kako bi građanima dao jasne i korisne savjete za zaštitu od udara groma.
- Cvetanović ističe da je grom izuzetno snažna prirodna sila, koja u deliću sekunde oslobađa nezamislivu količinu energije. Iako se ponekad čini da je udar munje samo jedan trenutak, zapravo se radi o desetak udara u vrlo kratkom vremenskom intervalu. Ta munja traži najlakši put do tla – i najčešće pogađa najvišu tačku u okruženju.
Prema njegovim riječima, najvažnije je da tokom grmljavine izbjegnemo otvoren prostor, a ako se već nalazimo napolju, treba brzo reagovati. Najsigurnije je ući u zatvoren prostor koji ima gromobransku zaštitu – poput zgrade. Ako takav objekat nije dostupan, automobil predstavlja sljedeću najbolju opciju.
- Zašto je automobil siguran? Cvetanović objašnjava da automobil funkcioniše kao tzv. Faradejev kavez – konstrukcija od metala koja štiti putnike od električnog polja. Čak i ako grom pogodi vozilo, elektricitet prolazi spoljašnjim dijelovima, ne dopirući do unutrašnjosti. Isto važi i za autobuse i avione – putnici su bezbedni zbog posebnih zaštitnih sistema ugrađenih u konstrukciju.
Jedan od najčešćih mitova jeste da mobilni telefoni privlače gromove, ali Cvetanović to kategorički demantuje. Iako ne preporučuje da se telefon drži tik uz glavu tokom oluje, jasno navodi da nema dokaza da telefon povećava rizik od udara groma, naročito ako se nalazi u džepu ili torbi.
Najopasniji prostori tokom grmljavine su:
Otvorena polja
Planine
Drveće i visoke strukture
Vodene površine – posebno čamci, gdje je čovjek izložen i izoliran
Savjetuje da nikako ne treba stajati pored stabala, jer upravo su ona često najviša tačka u prirodi i grom ih rado bira. Takođe, ako ste u grupi ljudi na otvorenom, treba se razdvojiti – jer grupisani ljudi predstavljaju veći cilj.
- Kad već nema skloništa, ne treba ležati na zemlji, već čučnuti, smanjiti kontakt s tlom i smanjiti visinu tijela.U gradskim sredinama, grmljavina može biti opasna i zbog podzemnih instalacija. Električni udar može se prenijeti kroz kablove, cijevi i metalne dijelove. Zato se savjetuje da isključimo iz struje osjetljive uređaje – poput računara, televizora, mikrotalasnih pećnica. Uređaji sa čipovima su naročito osjetljivi. Takođe, ne treba se tuširati ni prati ruke dok traje grmljavina – voda provodi struju, a cevi mogu poslužiti kao put za elektricitet.
Ako želite da procijenite udaljenost groma, postoji jednostavna metoda: kada vidite munju, počnite brojati sekunde do zvuka groma. Ako brojite do tri – grom je udaljen oko jedan kilometar. Zvuk se širi mnogo sporije od svjetlosti, pa je razlika u vremenu pouzdan pokazatelj udaljenosti opasnosti.Statistički podaci pokazuju da više muškaraca nego žena strada od udara groma. Cvetanović objašnjava da je to zato što muškarci češće obavljaju poslove na otvorenom, ili se bave ribolovom i sportovima na vodi. U SAD, odnos stradalih je 1:3 u korist muške populacije.
Na kraju, dr Cvetanović daje i važan savjet za slučaj da nekoga udari grom. Prva pomoć može biti presudna:
Osoba nije opasna po okolinu – ne zadržava električni naboj.
Odmah treba pozvati hitnu pomoć.
Dok ne stignu ljekari, pristupiti reanimaciji: masaža srca i vještačko disanje.
Najvažnije je da pomognete bez panike, i naravno – da i sami ostanete na sigurnom.
Cvetanović poručuje da strah od grmljavine ne treba da bude paralizirajući, već poticaj za pravilno ponašanje. Ako znamo šta da radimo, rizik se značajno smanjuje.
Ova emisija na „K1“ televiziji došla je u pravom trenutku – u doba kad priroda podsjeća da i dalje ima zadnju riječ. Ali uz znanje, pažnju i malo zdravog razuma, možemo preživjeti i najjače oluje – i izaći iz njih mudriji i spremniji za sljedeću.
