Svi znamo da je u nedelju najveći Srpski praznik Vaskrs.Uz njega dolaze i običaji koji se moraju ispoštovat a jedan od običaja jest farbnje jaja koja se obavezno farbaju danas.U današnjem članku vam donosimo šta nikako ne smijete na današnji dan radit..
- E, sine, ako postoji dan kad se i vazduh u selu drugačije osjeća, onda je to Veliki petak. Nije to običan petak, već dan tuge, molitve i tišine, dan kad se ni ptice ne čuju kako treba, a ljudi govore tišim glasom i spuštenih pogleda. U našem narodu oduvijek se znao red – šta se smije, a šta se nipošto ne valja raditi na taj dan, jer se tada sjećamo najveće žrtve koja je ikada data – Isusovog stradanja na krstu.
U hrišćanstvu se Veliki petak smatra najtužnijim danom u godini. Na taj dan se Isus Hrist razapet na Golgoti, a crkva se sjeća svakog trenutka njegove patnje – od onog kada je izveden pred Pontija Pilata, pa sve do časa kad je skinut s krsta i položen u grob. Taj grob su, prema predanju, čuvali rimski vojnici kako neko ne bi pokušao da ukrade Njegovo tijelo.Na ovaj dan se ne služi liturgija u pravoslavnim crkvama. Jedina iznimka je ako Veliki petak padne istog dana kad i Blagovijesti, što je rijetkost. Takođe, od Velikog četvrtka pa sve do Uskrsa, crkvena zvona ne zvone, jer su zvona u crkvenoj tradiciji simbol radosti, a ovih dana se bol nosi u tišini.
- Jedan od važnih simbola ovog dana jeste Plaštanica – laneno platno kojim su, po predanju, učenici zajedno s Josifom iz Arimateje umotali Isusovo tijelo kad su ga skinuli s krsta. To platno su vjernici u početku krišom čuvali, a kasnije su ga preuzeli vizantijski carevi, te ga dugo niko nije mogao vidjeti osim njih. Danas se u crkvama Plaštanica postavlja na posebno ukrašen sto ispred oltara, i vjernici je ljube s poštovanjem. U nekim krajevima postoji običaj da se ljudi provlače ispod tog stola – kao znak poniznosti i molitve za oproštaj.
Veliki petak je i po narodnim običajima dan kada se ništa ne radi. To je crveno slovo u crkvenom kalendaru i zna se – ne kuha se, ne pere, ne ore, ne sije, ne kroji, ne šije. Stari ljudi kažu da ne valja dirati igle, eksere, ni išta oštro, jer se smatra da se time “diraju Hristove rane”. Zbog toga, toga dana ni obućari ni krojači ne rade.Međutim, jedno se ipak radi – farbaju se jaja. To je stari običaj koji se poštuje širom Srbije i regiona. Prvo jaje koje se ofarba toga dana zove se čuvarkuća i obavezno je u crvenoj boji. Ono se ne jede, već se čuva tokom cijele godine, kao simbol zaštite doma, zdravlja i mira u kući. Čuvarkuća se stavi pored ikone i mijenja tek naredne godine, kad se ofarba novo jaje.
- Narodna vjerovanja kažu i da je Veliki petak najbolji dan za kalemljenje voća. Ljudi iz sela često gledaju u nebo i procjenjuju kakva će godina biti. Kažu: “Ako kiša pada – neće biti šljiva, a ako je sunce – biće dobar rod.”Jedan poseban običaj vezan je za metlu. Naime, vjeruje se da bi se kuća trebala toga dana samo lagano pomesti, ali da se metla nakon toga mora baciti. Predanje kaže da s njom iz kuće izlazi i sve zlo koje se nakupilo tokom godine.
Post na Veliki petak je najstroži. Tog dana se ne jede ništa što sadrži ulje, meso, ribu, a u nekim kućama čak ni hljeb. Ne pije se vino, jer se ono poistovjećuje s Hristovom krvlju. Neki čak izbjegavaju i koprive, jer se vjeruje da su koprive bile biljka koja je žarila Isusove rane dok je nosio krst.U mnogim kućama domaćice toga dana ne pale šporet. Ništa se ne sprema, ne kuva, jer se cijeli dan posvećuje molitvi, tišini, razmišljanju o sopstvenim grijesima. To je dan kad se ne pjeva, ne sluša muzika, ne slavi ništa, već se u miru čeka Vaskrs.
- Veliki petak nije samo dan bola, nego i dan nade. Jer iako se sjećamo raspeća, znamo da dolazi Uskrs, pobjeda života nad smrću. Zato se sve radi s vjerom, strahopoštovanjem i tišinom – jer se na taj način u duši pripremamo za ono što dolazi: svjetlost, vaskrsnuće i novi početak.
