S dolaskom toplijih dana, mnogima od nas uživanje u prirodi i opuštanje u vlastitom domu mogu narušiti neželjeni gosti – insekti poput muha, komaraca i žohara. Njihovo prisustvo ne samo da može biti iritantno, već može izazvati i alergijske reakcije, infekcije ili jednostavno – pokvariti raspoloženje.
Srećom, postoji niz prirodnih i učinkovitih načina da se ovi nametnici udalje bez upotrebe agresivnih hemikalija.Jedna od najučinkovitijih metoda uključuje jednostavnu zamku od šećera i kvasca, koju svatko može pripremiti kod kuće. Potrebno je:
5 žlica šećera
1 šalica vode
1 žlica kvasca
plastična boca od 2 litre
U malom loncu se voda i šećer zagrijavaju dok se šećer ne otopi. Nakon toga se dodaje kvasac. Smesa se ulije u plastičnu bocu kojoj je uklonjen vrh i okrenut poput lijevka prema dolje. Boca se zatim zamota u tamnu tkaninu ili karton i postavi u prostor gdje se insekti najčešće pojavljuju. Fermentacija privlači insekte, ali ih ne pušta da izađu – tako se prostor efikasno čisti od letećih napasnika.
Još jedan moćan pripravak uključuje lovorov list i klinčić – dva sastojka poznata po svom aromatičnom mirisu koji odbija štetočine. Potrebni su:
15 lovorovih listova
20 klinčića
1 šalica vode
Smjesa se kuha oko deset minuta kako bi se oslobodile eterične komponente, a zatim se procijeđena tečnost ulijeva u bocu s raspršivačem. Dovoljno je poprskati prozore, pragove i tamne kutke doma gdje se žohari i komarci najčešće skrivaju. Prirodni miris neće smetati ukućanima, ali će djelovati izrazito neugodno insektima.
Treći domaći recept, koji je efikasan i protiv letećih i puzajućih štetočina, kombinuje šampon, sirće i biljno ulje. Potrebno je:
½ šalice šampona (blagog)
½ šalice bijelog octa
½ šalice biljnog ulja
Dobro promućkana smjesa koristi se kao sprej, a može se nanositi i na tekstilne površine poput zavesa ili tepiha, jer ne ostavlja trajne tragove. Ovaj sprej odbija insekte, a ujedno omekšava i dezinfikuje prostorije.
- Sve ove metode, pored učinkovitosti, imaju i dodatnu prednost: sigurne su za djecu i kućne ljubimce. Za razliku od industrijskih insekticida, ne izazivaju iritacije ni toksične reakcije. Redovnim korištenjem ovih preparata, prostor može ostati svjež, mirisan i – bez napasti.
U kontrastu s borbom protiv insekata, u nastavku se otvara osvrt na nešto sasvim drugo – plod koji se u mnogim kulturama doživljava kao svetinja, izvor života i simbol blagostanja. Riječ je o – smokvi.
- Smokve su se kroz istoriju smatrale svetim plodovima. Njihova povijest vodi nas do Bliskog istoka, gdje su se prvi put kultivirale još u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Egipćani su ih koristili u medicinske svrhe, Grci su ih povezivali s plodnošću, a Rimljani su vjerovali u njihovu afrodizijačku moć.
Osim simboličke vrijednosti, smokve imaju i izuzetna nutritivna svojstva. Obiluju:
vlaknima – što poboljšava probavu i snižava kolesterol
prirodnim šećerima – koji daju trenutnu energiju bez naglih skokova glukoze
vitaminima K i B6 – važnim za zdravlje kostiju, mozak i imunitet
kalijem – koji pomaže radu srca i krvnog pritiska
antioksidansima – koji štite tijelo od hroničnih bolesti
Zahvaljujući svojoj prilagodljivosti, smokve rastu čak i u sušnim područjima, pa su bile među prvim voćkama koje je čovjek pripitomio. U Bibliji, Kur’anu i budističkim tekstovima, smokva se spominje kao drvo mudrosti, prosvjetljenja i oprosta. Legenda kaže da je upravo pod smokvom Buda dostigao prosvjetljenje.
U modernom svijetu, smokva ostaje simbol zdravlja i duhovne povezanosti s prirodom, baš kao što i prirodna sredstva protiv insekata podsjećaju da rješenja za svakodnevne probleme često ne traže hemiju, već povratak jednostavnosti i znanju naših predaka.
