U toplim ljetnim mjesecima svježe voće postaje gotovo nezaobilazni dio svakodnevne prehrane. Zbog visokih temperatura, organizam prirodno teži lakšim obrocima, a sezonske namirnice poput voća i povrća nude obilje vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa, pa se s pravom smatraju ključnim sastojcima za održavanje zdravlja.
- Međutim, kako upozorava dr Veroslava Stanković, specijalista za ishranu, nije svako voće bezazleno, naročito kada se konzumira u prevelikim količinama.Iako se često nazivaju „slatkišima iz prirode“, mnoge voćke sadrže značajnu količinu prirodnih šećera, što može postati problematično ako se unose nekontrolisano. Dr Stanković savjetuje da se voće konzumira u umjerenim količinama, a kao optimalnu dnevnu količinu navodi oko 200 grama. Ta količina, prema njenim riječima, dovoljna je da se organizmu obezbijedi potrebna doza mineralnih tvari i dijetnih vlakana, bez nepotrebnog preopterećenja šećerima.
Kada je riječ o svježe cijeđenim sokovima, preporučuje se unos do 150 mililitara dnevno, jer su i oni bogati prirodnim šećerima, ali često lišeni vlakana koja pomažu usporavanju apsorpcije šećera u krv. Nasuprot voću, povrće ne sadrži šećer i izuzetno je korisno – preporučena dnevna količina iznosi barem 400 grama, odnosno četiri porcije, čime se postiže ravnoteža u ishrani.
- Upozorila je i na posljedice pretjeranog unosa voća. Ako se tokom dužeg perioda unose velike količine voća, može doći do poremećaja glikoregulacije – procesa kojim tijelo održava stabilan nivo šećera u krvi. To može rezultirati povišenom glikemijom, povećanjem tjelesne težine, razvojem insulinske rezistencije, a dugoročno i dijabetesom tipa 2.
Posebno se ističu neke voćke koje imaju visok udio šećera. Na vrhu liste nalaze se šljive i grožđe, koje sadrže izrazito visok prirodni šećer. Ne bez razloga, šećer iz grožđa se koristi i kao grožđani šećer, odnosno glukoza. Mnogi se iznenade kada čuju da lubenica ima viši glikemijski indeks od dinje, iako dinja djeluje slađe. Objašnjenje leži u sastavu – lubenica ima više vode, dok dinja, iako koncentrovanija, ima niži uticaj na nivo šećera u krvi. Osim toga, dinja nosi i veću nutritivnu vrijednost, pa se često preporučuje kao zdraviji izbor između ta dva omiljena ljetna ploda.
- Dr Stanković se osvrnula i na probavne karakteristike voća, naglašavajući da neke vrste mogu biti teže za varenje. Primjer su šljive i kruške, koje su bogate dijetnim vlaknima. Iako je riječ o zdravom voću, njihova konzumacija u većim količinama može izazvati nelagodnost kod osoba osjetljivijih probavnih sistema. S druge strane, kajsije i breskve su voće bogato beta-karotenom i drugim fitonutrijentima, koji igraju važnu ulogu u zaštiti ćelija i imaju antioksidativno djelovanje.
Ne treba zaboraviti ni na bobičasto voće, koje je prema riječima stručnjakinje posebno važno. Kupine, maline, borovnice i jagode su izuzetno bogate fitonutrijentima, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, podržavaju imunitet i mogu djelovati preventivno protiv karcinoma. Ove male, ali moćne plodove, treba uključiti u ishranu u što većoj mjeri, jer donose brojne koristi bez rizika povezanih sa visokim nivoima šećera.
- Ono što je važno razumjeti jeste da voće nije neprijatelj, ali kao i sa svim stvarima u životu – ključ leži u umjerenosti. Voće treba da bude prisutno u svakodnevnoj ishrani, ali u mjeri koja podržava zdravlje, a ne da ga narušava. Pravilno kombinovanje voća s drugim namirnicama, poput povrća, integralnih žitarica i proteina, može pomoći u očuvanju metaboličke ravnoteže i spriječiti neželjene posljedice po zdravlje.
Zaključno, dr Veroslava Stanković podsjeća da se čak i najzdravije namirnice mogu pretvoriti u potencijalnu prijetnju ako se konzumiraju bez mjere. Razumijevanje nutritivne vrijednosti, poznavanje glikemijskog indeksa, kao i osluškivanje vlastitog tijela, ključni su koraci u izgradnji zdrave i uravnotežene ishrane.
