Tokom stručne prakse u bolnici, susrela sam jednog momka koji me duboko dirnuo. Bio je mlad, lijep, ali iscrpljen borbom s teškom bolešću – dijagnosticiran mu je rak. Naš prvi razgovor započeo je nepretenciozno, gotovo slučajno, ali se ubrzo pretvorio u nešto mnogo dublje.
- Ispričao mi je da je nekada bio student treće godine arhitekture, pun planova i ambicija. Nažalost, bolest ga je natjerala da prekine studije i sve što je gradio počelo je da se ruši. Najviše me pogodilo kad je rekao da se dugo niko od njegovih prijatelja nije pojavio. A imao ih je, kaže, mnogo. Danas ga gotovo niko ne zove, ne pita kako je, ne svrati. Ostao je sam.
Nisam mogla da sakrijem tugu. Pogledala sam ga i rekla mu iskreno, bez mnogo razmišljanja: “Dolaziću ti svake srijede.”
- Od tada su prošle četiri srijede. U međuvremenu, postalo je jasno da se nešto promijenilo u meni. Počeli smo da igramo šah, da zajedno rješavamo ukrštene riječi, da razgovaramo o svemu – o životu, snovima, prošlosti. I negdje usput, shvatila sam da sam se zaljubila.
To nije bila površna simpatija, već osjećaj koji se tiho, ali uporno razvijao – svaki put kad se nasmije, kad dobije partiju šaha ili kad se jednostavno zahvalno nasloni na jastuk jer sam došla.
Ne znam šta će biti. Ne pravim planove. Samo se nadam da će se oporaviti. Da će jednog dana ponovo crtati zgrade, projektovati mostove, živjeti punim plućima. Zaslužuje to – i više.
Slanina je nesumnjivo jedan od najomiljenijih prehrambenih proizvoda ne samo na Balkanu, već i širom svijeta. Njen karakterističan miris i bogat, slani ukus čine je neizostavnim sastojkom brojnih jela. Međutim, uprkos njenoj popularnosti, pitanje njenog uticaja na zdravlje ostaje tema brojnih rasprava. Važno je razmotriti oba aspekta – njene potencijalne nutritivne koristi, ali i zdravstvene rizike.
- Kada govorimo o pozitivnim stranama, slanina sadrži visoku koncentraciju bjelančevina, koje su ključne za izgradnju mišićne mase i oporavak organizma. Uz to, bogata je vitaminima B grupe – kao što su B1 (tiamin), B3 (niacin) i B12, koji doprinose pravilnom funkcionisanju nervnog sistema, proizvodnji energije i stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Takođe, u njoj se nalazi cink, koji ima važnu ulogu u jačanju imunološkog sistema.
Zanimljivo je i to što slanina sadrži visok udio zasićenih masti, što se često doživljava kao negativna karakteristika. Ipak, u okviru određenih dijetalnih režima, kao što je keto dijeta, upravo ove masti mogu pomoći u održavanju energije i dužeg osjećaja sitosti, što može rezultirati smanjenim unosom kalorija tokom dana. Takođe, njen nizak sadržaj ugljenih hidrata čini je pogodnom za ljude koji nastoje ograničiti unos šećera i skroba.
- Međutim, koliko god bila ukusna i energetski vrijedna, slanina nosi sa sobom i potencijalne rizike. Prije svega, visok sadržaj natrijuma i zasićenih masti može doprinijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti, posebno kod osoba koje je konzumiraju često i u velikim količinama. Povišen unos natrijuma povezan je sa problemima poput visokog krvnog pritiska, koji predstavlja ozbiljan faktor rizika za srčani udar i moždani udar.
Takođe, ne treba zaboraviti da se tokom industrijske proizvodnje slanine često koriste konzervansi, među kojima su najpoznatiji nitriti i nitrati. Ove hemikalije se koriste za očuvanje svježine i boje proizvoda, ali su u velikim količinama povezane s povećanim rizikom od određenih oblika karcinoma, naročito ako se konzumiraju redovno i kroz duži vremenski period.
- Stručnjaci ističu da je umjerenost ključna. Uživanje u slanini ne mora biti štetno ako je njen unos povremen i dio je uravnotežene ishrane. Na primjer, povremeni doručak sa slaninom i jajima nije problematičan ako je ostatak ishrane bogat voćem, povrćem, integralnim žitaricama i nezasićenim mastima. Nasuprot tome, svakodnevna konzumacija prerađenih mesnih proizvoda povećava vjerovatnoću nastanka gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i drugih hroničnih bolesti.
Zanimljiv dodatak ovoj temi donosi i viralni savjet sa društvenih mreža, tačnije sa TikToka, koji je podijelio Kameron Tomson. On je predstavio alternativni način pripreme slanine koji mnogi smatraju praktičnijim i ukusnijim. Umjesto tradicionalnog pečenja u rerni, Tomson predlaže da se slanina priprema u hladnom tiganju s dodatkom vode. Postupak je jednostavan: komadi slanine se rasporede u hladan tiganj, preliju vodom, a zatim se lagano zagrijavaju. Voda počinje da ključa, a slanina se postepeno kuha i istovremeno otpušta mast. Ova metoda omogućava da slanina bude mekana, sočna, ali i ravnomjerno hrskava ukoliko se kuhanje produži.
