Crnogorac se oženi, i dođe prva bračna noć. Skine se on, a mlada ga pogleda pa iznenađeno kaže:
– Auu, junače… ala ti je mali!
Crnogorac je pogleda mirno, pa odgovori:
– Đe si ti, đe si ti vidjela velikog – a odmara?
BONUS TEKST
Slanina je nesumnjivo jedan od najomiljenijih prehrambenih proizvoda ne samo na Balkanu, već i širom svijeta. Njen karakterističan miris i bogat, slani ukus čine je neizostavnim sastojkom brojnih jela. Međutim, uprkos njenoj popularnosti, pitanje njenog uticaja na zdravlje ostaje tema brojnih rasprava. Važno je razmotriti oba aspekta – njene potencijalne nutritivne koristi, ali i zdravstvene rizike.
- Kada govorimo o pozitivnim stranama, slanina sadrži visoku koncentraciju bjelančevina, koje su ključne za izgradnju mišićne mase i oporavak organizma. Uz to, bogata je vitaminima B grupe – kao što su B1 (tiamin), B3 (niacin) i B12, koji doprinose pravilnom funkcionisanju nervnog sistema, proizvodnji energije i stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Takođe, u njoj se nalazi cink, koji ima važnu ulogu u jačanju imunološkog sistema.
Zanimljivo je i to što slanina sadrži visok udio zasićenih masti, što se često doživljava kao negativna karakteristika. Ipak, u okviru određenih dijetalnih režima, kao što je keto dijeta, upravo ove masti mogu pomoći u održavanju energije i dužeg osjećaja sitosti, što može rezultirati smanjenim unosom kalorija tokom dana. Takođe, njen nizak sadržaj ugljenih hidrata čini je pogodnom za ljude koji nastoje ograničiti unos šećera i skroba.
- Međutim, koliko god bila ukusna i energetski vrijedna, slanina nosi sa sobom i potencijalne rizike. Prije svega, visok sadržaj natrijuma i zasićenih masti može doprinijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti, posebno kod osoba koje je konzumiraju često i u velikim količinama. Povišen unos natrijuma povezan je sa problemima poput visokog krvnog pritiska, koji predstavlja ozbiljan faktor rizika za srčani udar i moždani udar.
Takođe, ne treba zaboraviti da se tokom industrijske proizvodnje slanine često koriste konzervansi, među kojima su najpoznatiji nitriti i nitrati. Ove hemikalije se koriste za očuvanje svježine i boje proizvoda, ali su u velikim količinama povezane s povećanim rizikom od određenih oblika karcinoma, naročito ako se konzumiraju redovno i kroz duži vremenski period.
- Stručnjaci ističu da je umjerenost ključna. Uživanje u slanini ne mora biti štetno ako je njen unos povremen i dio je uravnotežene ishrane. Na primjer, povremeni doručak sa slaninom i jajima nije problematičan ako je ostatak ishrane bogat voćem, povrćem, integralnim žitaricama i nezasićenim mastima. Nasuprot tome, svakodnevna konzumacija prerađenih mesnih proizvoda povećava vjerovatnoću nastanka gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i drugih hroničnih bolesti.
Zanimljiv dodatak ovoj temi donosi i viralni savjet sa društvenih mreža, tačnije sa TikToka, koji je podijelio Kameron Tomson. On je predstavio alternativni način pripreme slanine koji mnogi smatraju praktičnijim i ukusnijim. Umjesto tradicionalnog pečenja u rerni, Tomson predlaže da se slanina priprema u hladnom tiganju s dodatkom vode. Postupak je jednostavan: komadi slanine se rasporede u hladan tiganj, preliju vodom, a zatim se lagano zagrijavaju. Voda počinje da ključa, a slanina se postepeno kuha i istovremeno otpušta mast. Ova metoda omogućava da slanina bude mekana, sočna, ali i ravnomjerno hrskava ukoliko se kuhanje produži.
- Ovaj pristup je naročito koristan ako pripremate manju količinu, jer izbjegava prepečenost i suvoću koja se ponekad javlja kod pečenja u rerni. Osim toga, zbog kontrole temperature, smanjuje se rizik od prskanja masti, što olakšava čišćenje i čini pripremu bezbrižnijom.Na kraju, slanina može ostati dio naše ishrane, ali uz određene granice. Uživanje u njenom ukusu ne mora nužno značiti kompromis sa zdravljem, pod uslovom da smo svjesni koliko je često i na koji način konzumiramo. Biranje kvalitetnih proizvoda, izbjegavanje pretjerivanja i raznovrsna prehrana ključ su balansa između užitka i zdravog života.
