Pošto je ljeto i svi znamo da je vrijeme za kupanje i svi smo svjesni koje to rizike donosi, moramo se spremit sa odgovarajućim preparatima. U današnjem čllanku vam donosio nekoliko savjeta kkako da sebi i nakoji način pomognete ukoliko previše izgorite.

- Dugotrajno izlaganje suncu bez adekvatne zaštite predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje kože. Iako mnogi veruju da je samo crvenilo prolazna posledica, istina je da nepravilno ili neodgovorno ponašanje na suncu može dovesti do teških opekotina, preranog starenja kože, pa čak i ozbiljnih kožnih oboljenja na duže staze, uključujući rak kože.
U javnosti se povremeno pojave saveti koji naizgled deluju korisno, ali koji mogu biti opasni po zdravlje. Jedan takav slučaj odnosi se na priču Sindi Alen Stjuart, koju su preneli brojni portali, pozivajući se na izveštaj britanskog Mirrora. Ova žena je, uprkos tome što je koristila kremu sa zaštitnim faktorom, zadobila teške opekotine nakon dužeg boravka na suncu. Njeno „rešenje“ bilo je nanošenje pene za brijanje na izgorenu kožu, što je izazvalo veliku pažnju i podeljena mišljenja.
- Prema njenim rečima, pena je za pola sata umanjila crvenilo i toplotu, čak bolje nego gel aloe vere, poznat po svom umirujućem delovanju. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je korišćenje pene za brijanje na koži oštećenoj sunčevim zračenjem veoma rizično i potencijalno štetno.
Naime, pena za brijanje nije namenjena za tretiranje kože posle sunčanja. Njena osnovna funkcija je omekšavanje dlačica i zaštita kože tokom brijanja, a ne hidratacija i regeneracija kože. Hemijski sastav pene za brijanje često uključuje alkohole, mentol i mirisne aditive, koji mogu dodatno iritirati već oštećenu i dehidriranu kožu. Kod osoba sa osetljivom kožom to može izazvati alergijske reakcije, peckanje, svrab ili čak upalu.
- Za razliku od toga, proizvodi koji su specijalizovani za negu nakon sunčanja, kao što su losioni sa pantenolom, aloe verom, kamiličnim ekstraktima ili umirujućim lipidima, imaju zadatak da obnove hidrataciju, smanje upalne procese i pomognu koži da se oporavi. Nakon sunčanja, koža je često isušena, upaljena i osetljiva, pa je adekvatna nega neophodna kako bi se sprečile dugoročne posledice, poput hiperpigmentacija ili gubitka elastičnosti.
Takođe, važno je naglasiti da prevencija ostaje najbolja zaštita. Dermatolozi preporučuju da se krema za sunčanje sa adekvatnim SPF faktorom nanosi 15–30 minuta pre izlaska na sunce, kako bi koža imala vremena da je upije. Takođe, obnavljanje kreme svaka dva sata je neophodno, naročito ako se osoba znoji, kupa ili briše peškirom. Mnogi ljudi naprave grešku misleći da je jedno nanošenje ujutru dovoljno za ceo dan, što nije tačno.
- Još jedna česta zabluda jeste verovanje da se ne može izgorjeti ako je koža već potamnela. I tamniji tonovi kože mogu zadobiti oštećenja, pa je upotreba zaštite obavezna za sve – bez izuzetka. Dodatna zaštita, poput šešira, naočara za sunce i lagane odeće od prirodnih materijala, takođe doprinosi smanjenju rizika.
Priče poput one o peni za brijanje mogu se činiti bezazlenima, pa čak i simpatičnima, ali u stvarnosti mogu dovesti do pogrešnog samostalnog lečenja koje dodatno pogoršava stanje kože. Kada se jave znaci ozbiljnijih opekotina – plikovi, jaka bol, povišena temperatura – preporučuje se konsultacija sa lekarom. U tim slučajevima ne treba eksperimentisati sa kućnim metodama, već potražiti stručnu pomoć.
- U današnje vreme, kada su informacije lako dostupne, ali često i neproverene, važno je razlikovati iskustvene tvrdnje od medicinski opravdanih saveta. Koža je naš najveći organ, prvi u kontaktu sa spoljašnjim svetom, i zaslužuje pažnju, zaštitu i odgovorno ponašanje.
Na kraju, umesto eksperimenata sa neodgovarajućim preparatima, uvek je bolje uložiti u proizvode koji su namenjeni regeneraciji i zaštiti kože, jer samo tako možemo sačuvati njeno zdravlje, lepotu i funkcionalnost – kako na plaži, tako i u svakodnevici.