Mnogi traže tajnu zdravog života u suplementima, dijetama ili treninzima, no često zaboravljamo na jedan od najosnovnijih, a najmoćnijih alata koji nam stoji na raspolaganju san. Kvalitetan i redovan san temelj je našeg fizičkog, mentalnog i emotivnog zdravlja. Iako često zanemaren, on je ključna karika u lancu dobrobiti koje naš organizam treba da bi pravilno funkcionisao.
- Dok spavamo, naše tijelo ne miruje – ono se obnavlja, liječi i priprema za novi dan. San utiče na regeneraciju ćelija, ravnotežu hormona i rad srca, ali i na naše raspoloženje i sposobnost donošenja odluka. U trenucima dubokog sna, mozak obrađuje informacije, jača pamćenje i stabilizuje emocije, što jasno pokazuje da san nije luksuz, već nužnost. Koliko će sna kome biti potrebno zavisi od mnogo faktora – od uzrasta, nivoa stresa, pa sve do navika i općeg zdravstvenog stanja.
Preporučene količine sna variraju od osobe do osobe, no postoje jasne smjernice koje stručnjaci predlažu kao idealne u svakoj životnoj fazi. Na primjer, novorođenčad spava i do 17 sati dnevno, dok starijim osobama uglavnom bude dovoljno 7 do 8 sati. Tinejdžerima se preporučuje između 8 i 10 sati kako bi podržali intenzivan razvoj, a odraslima je optimalno vrijeme između 7 i 9 sati. Prema podacima koje je objavila Nacionalna zaklada za spavanje (NSF), ne samo količina, već i kvalitet sna igra presudnu ulogu – jer ni osam sati sna neće imati pravi učinak ako je san isprekidan ili nemiran.
- Kako bismo podržali zdrav san, korisno je razviti određene navike. Odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svakog dana može značajno poboljšati ritam organizma. Izbjegavanje kofeina i teških obroka u večernjim satima sprečava nesanicu i olakšava proces uspavljivanja. Tamna i tiha prostorija dodatno pomaže tijelu da uđe u fazu dubokog sna, dok svakodnevna fizička aktivnost – čak i umerena – doprinosi bržem utonuću u san. Međutim, stručnjaci savjetuju da se izbjegava intenzivan trening pred samo spavanje, jer može izazvati suprotan efekat.
Nažalost, mnogi podcjenjuju dugoročne posljedice nedostatka sna. Kronična neispavanost povezuje se s povećanim rizikom od bolesti srca, oslabljenim imunitetom i mentalnim poteškoćama. Osobe koje redovno spavaju manje nego što im je potrebno češće pate od depresije, problema s koncentracijom i razdražljivosti. Kako navodi portal Ordinacija.hr (Izvor: ordinacija.vecernji.hr, 2023), čak i jedna neprospavana noć može uticati na nivo kortizola u tijelu i smanjiti sposobnost donošenja racionalnih odluka.
- Poseban uticaj nedostatak sna ima na imunitet. Kada tijelo nema dovoljno vremena za oporavak, postaje ranjivije na infekcije i viruse, jer imuni sistem ne može funkcionisati punim kapacitetom. Zbog toga stručnjaci sve češće san nazivaju “prvom linijom odbrane” zdravlja, jer ni najskuplji preparati ne mogu zamijeniti ono što prirodni san pruža našem organizmu.
San, iako često nevidljiv i potcijenjen, u tišini noći izvodi najvažnije zadatke za naš oporavak i ravnotežu. Zdrav san nije luksuz, već prioritet – nešto što dugujemo sebi svakog dana. Dok tražimo načine da živimo duže, bolje i kvalitetnije, možda je upravo jednostavan povratak osnovnim rutinama, poput ranijeg odlaska na spavanje, ono što nam nedostaje. Jer tijelo pamti, i kad mu damo ono što mu je potrebno – uzvraća snagom, mirom i zdravljem.
