Na prvi pogled, izgleda bezopasno. Možda bi neko čak pomislio da je riječ o ukrasnoj biljci. Ljubičasti cvjetovi i sjajne crne bobice deluju kao prirodni ukras na rubovima livada, pored puteva ili čak u nečijem dvorištu. Ipak, riječ je o biljci koja nosi smrtonosnu tajnu. Beladona, poznata i kao „đavolova višnja“, spada u red najotrovnijih biljaka na svijetu.
- Oni koji se slučajno susretnu s ovom biljkom, često nisu ni svjesni koliko je kontakt s njom opasan – sve dok ne bude prekasno. Svaki dio biljke – od korijena do lista, preko cvijeta do bobice – sadrži snažne toksine koji mogu da dovedu do ozbiljnih trovanja, a u nekim slučajevima i do smrti. Posebno su ranjivi djeca i kućni ljubimci, jer bobice izgledaju primamljivo, a ukus nije toliko gorak da bi odmah izazvao sumnju.
Beladona je višegodišnja biljka, visoka oko jednog metra, s tamnozelenim lišćem i karakterističnim ljubičastim, zvonastim cvjetovima. Najveću prijetnju predstavljaju njeni plodovi – crne bobice koje podsjećaju na višnje. Samo jedna ili dvije konzumirane bobice mogu biti fatalne za dijete. Zbog toga, stručnjaci upozoravaju da se ova biljka nipošto ne smije saditi u baštama, pogotovo tamo gdje borave djeca ili životinje.
- Uprkos svojoj opasnosti, beladona nije rijetka. Raste širom Evrope i Azije, ali se danas može naći i u Sjedinjenim Američkim Državama, pa čak i u urbanim sredinama – uz puteve, na zapuštenim parcelama, pored deponija i kamenoloma. Prisutna je čak i na parcelama koje više niko ne obrađuje, što znači da može nići tamo gdje je najmanje očekujemo.
Opasnost koju beladona nosi potiče od nekoliko moćnih alkaloida koje sadrži: atropin, skopolamin i hijosciamin. Ove hemikalije direktno napadaju nervni sistem, izazivajući simptome poput halucinacija, dezorijentacije, suvoće usta, zamućenog vida, pa čak i paralize. U težim slučajevima, posljedice mogu biti smrtonosne. I dok su ljudi i domaće životinje izuzetno osjetljivi na ove toksine, neke ptice mogu bez problema jesti bobice beladone, što dodatno otežava procjenu rizika u prirodi.
Zanimljivo je i to da čak i med koji pčele proizvedu od beladoninog nektara može biti otrovan za ljude. Zbog svega toga, treba biti izuzetno oprezan pri kontaktu s ovom biljkom. Ako je slučajno otkrijete u svom dvorištu ili na zemljištu u blizini doma, važno je da je uklonite na pravilan način – i s velikim oprezom.
- Prilikom uklanjanja beladone potrebno je nositi zaštitnu odjeću – duge rukave, čizme, pantalone i obavezno rukavice. Biljka se mora pažljivo iskopati zajedno sa cijelim korijenom, jer se može regenerisati i iz najmanjih ostataka. Nakon toga, ne smije se kompostirati – treba je odložiti u zatvorenoj vreći u obični otpad. Alat koji je korišćen mora se dezinficirati, a odjeću oprati odvojeno od ostalih stvari. Ukoliko se biljka pojavi ponovno, preporučuje se upotreba neselektivnog herbicida dok je još u ranoj fazi rasta.
S obzirom na to da se beladona lako može zamijeniti sa drugim biljkama, važno je znati razlike. Česta greška je miješanje s biljkom poznatom kao “dupla kozja krv” (Lonicera involucrata). Dok beladona ima pojedinačne bobice i ljubičaste cvjetove, kozja krv ima bobice u paru, žute cvjetove i crvene listove oko plodova. Ove razlike su ključne, jer zamjena može imati tragične posljedice.
- Stručnjaci sa Instituta za zaštitu zdravlja Srbije navode da svake godine zabilježe nekoliko slučajeva trovanja usljed neprepoznavanja otrovnih biljaka, a beladona je često među njima. Kako prenosi RTS, ljekari upozoravaju da se prve tegobe javljaju unutar sat vremena – glavobolja, suva usta, grčevi i zbunjenost. Ukoliko se ne reaguje na vrijeme, dolazi do ozbiljnih neuroloških problema.
Prema pisanju Blic Zdravlja, građani se savjetuju da nikada ne konzumiraju biljke i bobice koje nisu 100% sigurne, čak ni ako ih pronađu u prirodi. “Mnoge biljne vrste djeluju privlačno, ali iza tog izgleda često stoje opasne hemijske strukture”, istakao je toksikolog dr. Pavle Radulović.
- U mnogim starim zapisima, beladona se pominje i kao “vještičja biljka”, jer su njeni efekti izazivali vizije i halucinacije. U srednjem vijeku je korišćena i u raznim napicima i mazivima, ali su posljedice često bile fatalne. Danas znamo da je i najmanja doza dovoljna da izazove ozbiljne zdravstvene posljedice, zbog čega se njen uzgoj i upotreba ne preporučuju ni u alternativnoj medicini.
Na kraju, možda je najvažnija poruka ova: priroda je lijepa, ali nije uvijek bezopasna. Beladona izgleda kao nevina biljka – ali skriva smrtonosni potencijal. Njeno prisustvo u našoj blizini zahtijeva pažnju, znanje i odgovornost. Iako nas može privući izgledom, ne smijemo zaboraviti – ponekad je upravo ono što izgleda najnježnije, najopasnije.
