Demencija je kako nam je svima poznato jedna bolesst koja je uzela peviše maha i skoro svaka druga osoba je ima. U današnjem ččlanku vam donosimo nekoliko korisnih savjeta kako da je prepoznate na vrijeme.
- Demencija je jedno od najtežih neuroloških oboljenja današnjice, jer utiče ne samo na pamćenje i razmišljanje, već i na osnovne funkcije koje svakodnevno uzimamo zdravo za gotovo. Dok se većina ljudi vezuje za simptome poput zaboravnosti, problema s govorom ili donošenjem odluka, istraživanja pokazuju da tijelo često šalje signale mnogo ranije nego što to očekujemo.
- Jedan od tih signala može biti teškoća prilikom hodanja po stepenicama – aktivnost koja zahtijeva složenu kombinaciju ravnoteže, snage i koordinacije.
Hodanje po stepenicama nije samo fizički izazov, već i mentalni. Potrebno je da mozak šalje precizne poruke mišićima kako bi korak bio siguran i stabilan. Kada taj proces počne da slabi, javljaju se nesigurni pokreti, usporeno penjanje ili gubitak ravnoteže. Stručnjaci ističu da se ovakve promjene ne moraju odmah pripisivati starosti ili fizičkoj slabosti – često je riječ o ranoj manifestaciji kognitivnog propadanja. Prema podacima organizacije Alzheimer Scotland, promjene u motoričkim funkcijama mogu nastati zbog poremećaja u dijelovima mozga koji su pogođeni demencijom, što dovodi do toga da osoba ima sve veće poteškoće pri kretanju.
- Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da padovi kod osoba s demencijom mogu imati teške posljedice. Često se dešava da jedna povreda dovede do dugotrajnog gubitka samostalnosti, pa i trajnog vezivanja za krevet. Zato stručnjaci preporučuju da se na prve znakove – nesigurnost na stepenicama, teškoće s ustajanjem iz sjedećeg položaja ili neodlučnost pri kretanju – obrati posebna pažnja. Rana dijagnoza je ključna, jer omogućava pravovremenu intervenciju i usporava napredak bolesti.
Važno je naglasiti da ove poteškoće često nisu povezane sa slabim mišićima ili artritisom, već sa promjenama u mozgu. To znači da čak i fizički snažne osobe mogu imati problem s penjanjem uz stepenice ako je prisutno oštećenje moždanih funkcija. Takva saznanja stavljaju dodatni naglasak na to da se simptomi ne zanemaruju, već da se blagovremeno potraži stručna pomoć.
Kako bi se smanjio rizik od padova, stručnjaci savjetuju niz mjera koje se mogu uvesti u svakodnevni život. Jedna od njih su vježbe za snagu i ravnotežu – od jednostavnih pokreta poput ustajanja i sjedenja, do laganog hodanja ili joge. Ovakve aktivnosti ne samo da održavaju mišiće aktivnim, već pomažu i u poboljšanju koordinacije. Pored toga, dom treba učiniti sigurnim: ukloniti klizave tepihe, postaviti rukohvate uz stepenice i u kupatilu, te osigurati dobro osvjetljenje.
- Upravo o ovome su pisali i domaći stručnjaci. Prema izvještaju portala „Blic Zdravlje“ (2023.), fizička aktivnost i uređenje doma predstavljaju osnovu za očuvanje kvaliteta života osoba sa ranim znakovima demencije. U članku se naglašava da porodica ima ključnu ulogu u tome da na vrijeme prepozna problem i organizuje prostor tako da bude što sigurniji za kretanje.
Osim toga, istraživanje objavljeno u „Dnevnom Avazu“ (2023.) podsjeća da hodanje po stepenicama spada u najkompleksnije oblike svakodnevnog kretanja. Prema riječima bosanskohercegovačkih neurologa, osobe koje pokazuju nesigurnost na stepenicama imaju dvostruko veći rizik od razvoja ozbiljnijih kognitivnih poremećaja u narednim godinama. Time se potvrđuje koliko je važno pratiti i najmanje promjene u svakodnevnim navikama.
Slično piše i „Jutarnji list“ iz Zagreba (2024.), gdje je istaknuto da problemi s motoričkim funkcijama, poput penjanja uz stepenice, ne bi smjeli biti ignorisani. U članku se naglašava da upravo ovakvi simptomi omogućavaju najranije prepoznavanje demencije, često i prije nego što se pojave očigledni problemi s pamćenjem.
- Za porodice i bliske ljude, suočavanje s demencijom je emotivno izuzetno teško. Gledati voljenu osobu kako se muči sa svakodnevnim aktivnostima podsjetnik je koliko bolest može promijeniti čitav život. Ipak, i u takvim trenucima važno je pronaći podršku – od ljekara, organizacija koje pomažu oboljelima, pa do savjetovališta za članove porodice. Što se ranije uključe stručnjaci, veća je šansa da se pronađu načini da osoba duže zadrži svoju samostalnost i dostojanstvo.
Hodanje po stepenicama, iako naizgled jednostavno, može biti jedan od najvažnijih testova zdravlja mozga. Ako se primijete promjene u sigurnosti i ritmu koraka, to može biti znak da treba potražiti medicinsku pomoć. U svijetu gdje demencija sve više postaje izazov modernog doba, pravovremeno reagovanje može napraviti ogromnu razliku u kvalitetu života.
Na kraju, poruka stručnjaka je jasna: nemojte ignorisati signale koje tijelo šalje. Ako vi ili neko vama blizak pokazuje nesigurnost pri hodanju po stepenicama, usporene ili neodlučne pokrete, to može biti prvi znak da je mozak pogođen promjenama. Rana dijagnoza, vježbe i prilagodbe doma nisu samo mjere prevencije – one su način da se ljudima omogući više godina dostojanstvenog života uprkos bolesti.
