U toplim danima ljeta, tema znojenja uvijek iznova postaje aktuelna. Ono što se na prvi pogled doživljava kao neprijatnost zapravo je složen i dragocjen proces, neophodan za očuvanje zdravlja.
- Znojenje, ili perspiracija, prirodan je način na koji organizam reguliše tjelesnu temperaturu i održava unutrašnju ravnotežu. Ipak, iako mu je uloga od presudnog značaja, kod mnogih ljudi izaziva nelagodu, pa čak i zabrinutost, posebno kada postane previše izraženo ili, s druge strane, kada potpuno izostane.
Znojne žlijezde svakodnevno rade u tišini, a njihova aktivnost zavisi od brojnih faktora – spoljašnje temperature, fizičkog napora, emocionalnog stanja ili hormonskih promjena. Međutim, kada tijelo šalje signale koji odstupaju od uobičajenog obrasca, važno ih je prepoznati. Prekomjerno znojenje ili potpuni izostanak znoja često ukazuju na dublje zdravstvene poremećaje i ne smiju se zanemarivati.
- Jedna od ozbiljnijih situacija javlja se kod osoba koje se ne znoje ni tokom jakih napora ili vrućina. Taj fenomen, poznat kao anhidroza, znači da znojne žlijezde ne funkcionišu kako treba. Posljedice mogu biti ozbiljne: pregrijavanje organizma, vrtoglavica, slabost, crvenilo kože, pa čak i toplotni udar. Stručnjaci ističu da je riječ o stanju koje zahtijeva hitnu pažnju ljekara, jer tijelo gubi osnovni mehanizam zaštite od pregrijavanja.
S druge strane, postoji i suprotan problem – hiperhidroza. To je stanje u kojem se znojne žlijezde ponašaju preaktivno, proizvodeći znoj i u trenucima kada za to nema fiziološke potrebe. Osobe s ovim poremećajem znoje se čak i na niskim temperaturama, ili bez ikakvog napora. Uzroci mogu biti različiti: genetska predispozicija, hormonske promjene, stres, menopauza ili pojedine bolesti. Prema pisanju portala Zdravlje na dlanu, najčešći okidači kod žena su trudnoća i menopauza, dok noćno znojenje može biti znak ozbiljnijih zdravstvenih stanja ukoliko ga prate gubitak težine i slabost.
- Znoj, iako često smatran neprijateljem, zapravo je i oblik komunikacije tijela. Promjene u njegovoj količini, mirisu ili konzistenciji mogu biti važan pokazatelj unutrašnjeg stanja organizma. Sam znoj nema miris, ali kada dođe u kontakt s bakterijama na koži, nastaje karakterističan neugodan miris. Na njega utiču i svakodnevne navike – konzumacija začinjene hrane, alkohola, crnog luka, kao i emocionalni stres ili korišćenje određenih lijekova. Kako navodi Institut za javno zdravlje Srbije, upravo ovakvi signali tijela ne bi smjeli biti ignorisani jer ponekad najavljuju poremećaje u unutrašnjoj ravnoteži.
Poseban problem nastaje kada se promijeni sastav znoja. Ako postane izrazito slan, može izazvati peckanje u očima, što često ukazuje na manjak natrijuma u tijelu. To je stanje koje se najčešće javlja uz dehidraciju, naročito ljeti ili kod sportista koji intenzivno treniraju. Zato stručnjaci savjetuju dovoljan unos vode i napitaka obogaćenih elektrolitima. Pravilna hidratacija ključna je za održavanje balansa i prevenciju posljedica prekomjernog znojenja.
- No, znojenje nije samo fiziološki fenomen. Ono je i odraz emocija. Nije rijetkost da stres, nervoza ili anksioznost izazovu pojačano znojenje, naročito na dlanovima, stopalima ili ispod pazuha. To može dovesti do socijalne nelagode, izbjegavanja rukovanja ili osjećaja nesigurnosti. U tim situacijama, kažu dermatolozi, veliku pomoć mogu pružiti medicinski antiperspiranti, pravilna njega kože i razgovor sa stručnjakom. Kako piše Politika, sve veći broj ljudi u Srbiji traži medicinsku pomoć upravo zbog socijalnih posljedica hiperhidroze, a ne samo zbog fizičke neugode.
Za trudnice, povećano znojenje predstavlja poseban izazov. Najčešće je riječ o posljedici hormonskih promjena, ali nagle i neuobičajene promjene u mirisu ili količini znoja mogu biti znak za uzbunu. Ljekari savjetuju trudnicama da piju dovoljno tečnosti, nose laganu i prozračnu odjeću te izbjegavaju začinjenu hranu i duge boravke na suncu. Time se smanjuje rizik od dehidracije i olakšava prilagođavanje tijela ovom osjetljivom periodu.
- Uravnotežen odnos prema znojenju znači prihvatiti ga kao dio života i razumjeti njegovu svrhu. Znoj nije neprijatelj, već način na koji tijelo održava stabilnost i šalje upozorenja. Bilo da se radi o hiperhidrozi, anhidrozi ili običnim promjenama izazvanim stresom, ključno je da ne zatvaramo oči pred signalima koje nam organizam daje. Pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljnije posljedice, a svijest o važnosti ovog procesa pomaže nam da brinemo o sebi na pravi način.
Na kraju, važno je naglasiti da je znojenje mnogo više od fiziološke neugode. Ono je jedan od najiskrenijih oblika komunikacije našeg tijela, pokazatelj balansa i podsjetnik da zdravlje nikada ne treba uzimati zdravo za gotovo. U vremenu kada sve češće tražimo rješenja u kozmetici i brzoj estetici, možda je pravi izazov naučiti slušati svoje tijelo i razumjeti šta nam zaista poručuje.
