U današnjem članku donosimo inspirativnu priču o dr. Mariko S., legendarnoj onkologinji koja je proslavila stoti rođendan, a i dalje svakodnevno predaje i dijeli svoje znanje.
- Njena životna filozofija i način ishrane postali su tema svjetskih medija jer, kako sama kaže, „zdravlje počinje na tanjiru“. Nakon više od pola vijeka rada s pacijentima oboljelima od raka, ova mudra žena je svoje iskustvo sažela u jednostavnu poruku: izbjegavajte dvije namirnice ako želite dug i zdrav život.
Dr. Mariko, poznata po svojoj energiji i vedrom duhu, otkrila je da nikada ne konzumira prerađeno meso ni bijeli rafinirani šećer. Iako se mnogi možda iznenade ovim izborom, njeni razlozi su duboko ukorijenjeni u medicinskim činjenicama i dugogodišnjim istraživanjima o uticaju hrane na ljudski organizam.
Prema njenim riječima, prerađeno meso – poput kobasica, hrenovki, pašteta i industrijske šunke – nije prava hrana, već mješavina hemikalija, soli i aditiva koji „zavaravaju čula, ali truju tijelo“. U tim proizvodima nalaze se nitriti i konzervansi, a prilikom njihove obrade nastaju nitrozamini, spojevi za koje je naučno dokazano da povećavaju rizik od raka. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već je potvrdila da prerađeno meso pripada istoj kategoriji kancerogena kao i duvan i azbest, što dodatno potvrđuje ozbiljnost upozorenja.
Kako navodi portal Blic, domaći onkolozi godinama upozoravaju da su upravo prehrambene navike ključne za prevenciju tumora debelog crijeva i želuca. Jedno istraživanje, koje je prenio i British Medical Journal, pokazalo je da konzumacija samo 50 grama prerađenog mesa dnevno može povećati rizik od raka debelog crijeva za čak 18 posto. U praksi, to znači da i najmanja količina ovih proizvoda, ako se redovno unosi, dugoročno šteti zdravlju.
- Dr. Mariko to objašnjava jednostavno: „Ako meso izgleda previše ružičasto, ima savršenu teksturu i može stajati na polici nedjeljama – to nije hrana za ljudsko tijelo, to je industrijski proizvod.“ Umjesto takvih obroka, ona se okreće svježem mesu iz domaćeg uzgoja, ribi i biljnim proteinima.
- Druga namirnica koju izbjegava je bijeli šećer, za koji kaže da je „tihi neprijatelj iz sjene“. Iako nije potpuno protiv slatkog, upozorava da su današnje količine šećera koje unosimo neprirodno visoke. Prema njenim riječima, šećer ne samo da goji – on stvara upalne procese u organizmu, slabi imuni sistem i potiče razvoj malignih ćelija.
Prema pisanju portala Avaz, endokrinolozi iz regiona potvrđuju da šećer ima direktnu vezu s povećanjem hormona IGF-1, koji stimuliše rast tumora. Kada se tijelo stalno bori s visokim nivoima glukoze, ono troši energiju na regulaciju šećera, umjesto da se fokusira na zaštitu ćelija i jačanje imuniteta. Zbog toga, kaže dr. Mariko, nije čudno što mnogi hronični bolesnici imaju oslabljen imuni sistem – njihovo tijelo je jednostavno preopterećeno lošim izborima hrane.
Njena ishrana je jednostavna, pristupačna i ne zahtijeva skupe dodatke. Umjesto prerađenog mesa, koristi ribu, jaja i mahunarke kao glavne izvore proteina. Umjesto bijelog šećera, zaslađuje jela s medom ili pastom od datulja, a kao prirodni desert često bira bobičasto voće. U svakodnevnu rutinu uključuje i zeleni čaj, bogat antioksidansima, te vitaminske dodatke poput vitamina C, D i cinka. Sve to, tvrdi, pomaže tijelu da ostane otporno i vitalno.
Portal Nova.rs prenosi izjavu nutricionistkinje iz Beograda koja se slaže s ovim pristupom: „Naša ishrana ne mora biti savršena, ali mora biti svjesna. Kad god posegnemo za brzom hranom, šećerom ili prerađenim mesom, mi biramo kratkotrajno zadovoljstvo umjesto dugoročne dobrobiti.“ Upravo to, dodaje dr. Mariko, čini razliku između onih koji žive do stote i onih koji se bore s bolestima već u srednjim godinama.
- Za nju, dugovječnost nije slučajnost, već posljedica malih, svakodnevnih odluka. “Doživjela sam stotinu godina jer sam svaki dan donosila svjesne odluke o tome šta unosim u svoje tijelo,” kaže ona. Takva dosljednost, jednostavnost i poštovanje prema vlastitom tijelu učinili su je simbolom zdrave starosti.
Ova priča ima snažnu poruku: ne moramo čekati bolest da bismo promijenili svoje navike. Ako uklonimo ono što nas polako razara – šećer i prerađeno meso – i zamijenimo ga hranom koja njeguje i jača tijelo, možemo spriječiti mnoge zdravstvene probleme.
Dr. Mariko svoj životni put vidi kao dokaz da zdravlje ne dolazi preko noći. Ono se gradi obrokom po obrok, navikom po naviku, dan po dan. U svijetu koji nas zatrpava reklamama za instant dijete, brze obroke i „čudesne suplemente“, njen primjer podsjeća da istinska snaga leži u jednostavnosti.
Priroda nam već nudi sve što nam treba – voće, povrće, čista voda i umjerenost. Na nama je samo da biramo mudro. I upravo u tome leži tajna njenog dugovječnog uspjeha: svjesno življenje, gdje svaki zalogaj postaje izbor između zdravlja i bolesti, između života i navike.Dr. Mariko S. dokaz je da i stotinu godina može biti samo nova faza života, a ne kraj. Njen primjer nadahnjuje generacije koje dolaze – jer zdravlje, kako ona kaže, nije poklon, već svakodnevna odluka.
