Mnogi ljudi na Balkanu kiseli kupus doživljavaju kao pravi dar prirode, namirnicu koja grije dušu i tijelo tokom zime, a istovremeno nudi brojne koristi za zdravlje.Međutim postoje osobe koje ne smiju da ga jedu u nastavku članka vam donosimno koje su to grupe ljudi koje ga nabi smjele jest.
- Međutim, iza tog bogatog ukusa i reputacije „prirodnog lijeka“ krije se i druga strana priče – prevelika količina soli koja dolazi kroz proces kiseljenja može imati ozbiljne posljedice. Stručnjaci već godinama upozoravaju da prekomjerna konzumacija može opteretiti organizam i dovesti do niza zdravstvenih problema.
Ruski naturolog Georgij Nazarov ističe da je najvažnije umjerenost. Prema njegovim riječima, kiseli kupus jeste koristan, ali samo ako se unosi svjesno i bez pretjerivanja. Sol je nezaobilazna u procesu fermentacije – ona štiti kupus od kvarenja, oblikuje mu aromu i čini ga dugotrajnim. Ali upravo ta ista sol može biti najveći neprijatelj srca i krvnih sudova. Kada se unosi u većim količinama, ona podiže krvni pritisak, opterećuje bubrege i izaziva zadržavanje vode. Ljudi koji već boluju od hipertenzije ili hroničnih bubrežnih bolesti mogu osjetiti naročito ozbiljne posljedice.
- Ono što se često zaboravlja jeste da sol ne utiče samo na krvni pritisak. Ona narušava i ravnotežu elektrolita u organizmu. Kada se unese previše natrijuma, smanjuje se odnos sa kalijumom, a rezultat mogu biti mišićni grčevi, trnci u rukama i nogama ili neprijatna napetost u predjelu vrata i kičme. Ti simptomi se rijetko povezuju s ishranom, a u stvarnosti upravo slane namirnice poput kiselog kupusa mogu biti glavni okidač. Iako na prvi pogled bezazlen, taj disbalans remeti prirodne funkcije tijela i dugoročno može dovesti do ozbiljnih poremećaja.
Prema izvještajima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, visok unos soli jedan je od vodećih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje glavni uzrok smrtnosti u regionu. U njihovim podacima stoji da prosječan stanovnik unese gotovo dvostruko više soli nego što Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje. Ovaj podatak jasno pokazuje zašto se upravo tradicionalne zimnice sve češće nađu pod lupom nutricionista.
Osim neposrednih tegoba, postoje i dugoročne posljedice. Naučna istraživanja već godinama povezuju pretjerani unos soli s povećanim rizikom od određenih tipova raka, posebno raka želuca. Čak ni temeljno pranje kiselog kupusa ne uklanja dovoljno soli da bi postao potpuno bezopasan za ljude koji već imaju zdravstvene poteškoće. Drugim riječima, iako je ova namirnica sinonim za snagu i vitalnost, ona istovremeno nosi sa sobom ozbiljne izazove.
- Na regionalnim portalima, poput Klix.ba, nerijetko se objavljuju upozorenja nutricionista da pranje kiselog kupusa smanjuje, ali ne uklanja u potpunosti rizik od viška natrijuma. Stručnjaci naglašavaju da upravo zbog te činjenice treba praviti balans – ako se jede kupus, trebalo bi izbjegavati dodatno soljenje drugih obroka. Takav savjet posebno je važan u zimskom periodu, kada se na trpezi često nađu suhomesnati proizvodi, sirevi i razne vrste supe bogate začinima.
Kada se govori o kiselom kupusu, ne može se zanemariti emocionalna komponenta. Za mnoge porodice on nije samo hrana, već i tradicija. Miris kupusa u buretu podsjeća na zimu u roditeljskom domu, na zajednička okupljanja i slavlja. No, upravo zbog te snažne emocionalne veze ljudi često zanemaruju medicinska upozorenja. U praksi, to znači da je granica između koristi i štete tanka, a prelazi se upravo onda kada se izgubi osjećaj za mjeru.
Zanimljivo je da su domaći mediji poput RTS-a više puta prenosili preporuke ljekara da osobe sa srčanim problemima, ali i trudnice, posebno obrate pažnju na količinu kiselog kupusa koju unose. U tim prilozima se isticalo da kupus može biti vrijedan saveznik imunog sistema zbog vitamina C i probiotskih kultura, ali da je njegova prednost uvijek „udružena“ s natrijumom, što ga čini zahtjevnom namirnicom.
Kako onda uživati u ovom jelu, a da se izbjegne griža savjesti? Odgovor je jednostavan – umjerenost i balans. Ako se kupus jede češće, potrebno je da ostali obroci budu laganiji, manje slani i nutritivno raznovrsni. Unos dovoljne količine vode pomaže tijelu da izbaci višak natrijuma, a praćenje signala organizma može biti najbolji vodič. Povišen pritisak, otoci, ubrzan rad srca ili učestali grčevi jasni su znakovi da treba stati i preispitati navike.
- Poseban savjet važi za ljude sa hroničnim bolestima – nikada ne treba donositi odluke bez konsultacije s ljekarom. Kardiolozi i nefrolozi najbolje znaju koliko njihovi pacijenti smiju da unose slane hrane. Upravo zbog toga je razgovor s medicinskim stručnjakom najvažniji korak ka sigurnoj ishrani.
Kiseli kupus, dakle, ne treba izbaciti iz svakodnevnice. On i dalje ostaje simbol zime, tradicije i bogatog okusa, ali sa sobom nosi i podsjetnik da zdravlje zavisi od mjere. Svaki zalogaj može biti užitak, sve dok postoji svijest da i u najdražim jelima ponekad leži skriven rizik.
