U današnjem članku vam pišemo na temu hrane koju mnogi od nas vole, ali koju bi, prema savjetima gastroenterologa, trebalo jesti što rjeđe. Istina je da niko ne može u potpunosti izbjeći iskušenja svi imamo svoje male gastronomske užitke.
- Ali kada znamo kako određene namirnice utiču na naše zdravlje, lakše je pronaći ravnotežu i smanjiti rizik od ozbiljnijih problema.
Nutricionisti često ponavljaju da potpuno lišavanje omiljene hrane može imati suprotan efekat – umjesto da je izbjegnemo, kasnije je jedemo u prevelikim količinama. Zato stručnjaci savjetuju da se ne radi o strogim zabranama, već o svijesti i umjerenosti. Upravo zato gastroenterolozi su sastavili spisak namirnica koje oni sami izbjegavaju u svojoj svakodnevici, naglašavajući da povremena konzumacija nije opasna, ali da redovno uživanje može povećati rizik od raznih bolesti.
- Prva na toj listi su proteinske pločice. Iako se reklamiraju kao zdrava i praktična opcija, mnoge su visokoprerađene i sadrže dodatke koji izazivaju nadutost i gasove. Doktorka Harmoni Alison ističe da je uvijek bolja alternativa šolja mlijeka, puter od kikirikija ili šaka orašastih plodova – prirodan izvor proteina koji ne opterećuje probavni sistem.
Druga namirnica kojoj treba prići s oprezom jesu kobasice i ostali suhomesnati proizvodi. Njihov ukus često ih čini nezaobilaznim na trpezama, ali gastroenterolozi podsjećaju da crveno i prerađeno meso, ako se jede više puta sedmično, povećava rizik od raka debelog crijeva i drugih oboljenja. „Upravo je to razlog zašto ih jedem samo u posebnim prilikama, nikako redovno“, kaže dr Rabija De Latur, naglašavajući da je ovdje ključ – rijetkost.
Treća stavka su pileći ili riblji filei prženi u dubokom ulju. Hrskavi medaljoni možda jesu ukusni, ali njihovo stalno prisustvo u ishrani može da naruši crijevni mikrobiom. Prema riječima dr Mahmuda Ganoma, dugoročno nakupljanje ulja povezuje se sa nastankom ateroskleroze i većim rizikom od srčanog ili moždanog udara. Zato preporučuje pečenje ili kuvanje kao zdravije alternative.
- Tu je i bijeli hljeb, koji se i dalje svakodnevno nalazi na našim stolovima. Ipak, istraživanja pokazuju da visok unos rafinisanih žitarica povećava rizik od divertikulitisa, bolesti debelog crijeva. „Nasuprot starim vjerovanjima, orasi i kukuruz ne nose taj rizik – problem je u prerađenim proizvodima od bijelog brašna,“ ističe dr Šilpi Grover. To znači da je integralni hljeb mnogo bolji izbor za zdravlje crijeva.
I na kraju, gastroenterolozi upozoravaju na gazirana pića. Ona možda pružaju trenutnu osvježenost, ali dugoročno su povezana sa dijabetesom, bolestima srca, nadutošću i refluksom. Zbog toga se sve više savjetuje prelazak na vodu, biljne čajeve ili prirodne sokove bez dodatog šećera.
Kada se pogleda cijela lista, postaje jasno da se ne radi o rijetkim ili egzotičnim namirnicama, već upravo o onima koje su svakodnevno dostupne i često na našem meniju. Poruka gastroenterologa nije zabrana, nego podsjetnik da zdravlje crijeva i cijelog organizma zavisi od umjerenosti. Ako se povremeno počastimo, to neće skratiti život, ali ako nam ovakva hrana postane rutina, posljedice su neizbježne.
- Drugim riječima, ključ je u balansu: uživati u onome što volimo, ali svjesno birati kada i koliko. Jer, kako sami doktori kažu – “zdravlje se gradi iz dana u dan, na malim izborima koje pravimo za stolom.”
