U današnjem članku vam donosimo nekoliko zanimljivosti na temu jednog od najznačajnijih praznika u srpskom pravoslavnom kalendaru – Mitrovdanu, danu posvećenom svetom Dimitriju Solunskom.
- Ovaj svetac, čije ime se u narodu izgovara s posebnim poštovanjem, simbolizuje hrabrost, vjeru, ali i zaštitu od nevolje, pa se Mitrovdan slavi sa dubokom duhovnom zahvalnošću i svečanim običajima.
Mitrovdan je kod Srba peta najčešća slava, a poreklo ovog praznika vuče korene iz bliske istorijske i duhovne povezanosti sa grčkim narodom. Sveti Dimitrije, rodom iz Soluna, bio je vojvoda koji se usprotivio naređenju rimskog cara Maksimilijana da progoni hrišćane. Umjesto da izvršava represiju, Dimitrije je sam širio riječ Božiju, zbog čega je bio uhapšen, zatvoren i ubijen probojem kopljem. Upravo zbog njegove žrtve i nepokolebljive vjere, njegovo ime se danas slavi kao simbol svetiteljske hrabrosti i zaštite nad ljudima.
Prema pisanju portala „Blago Domaće Tradicije“, mošti svetog Dimitrija pronađene su na mjestu gde su vjerujući podigli crkvu u njegovu čast, nakon što su se desila brojna čuda i iscjeljenja. Ovaj hram i danas se nalazi u Solunu, i predstavlja jedno od najvećih ostvarenja ranohrišćanske arhitekture. Hodočasnici iz cijelog svijeta dolaze da se pomole svetitelju za zdravlje, mir i zaštitu od bolesti i nesreće. Vjeruje se da svetac ima iscjeliteljsku moć i da pruža ruku svima koji s iskrenom vjerom zatraže njegovu pomoć.
Običaji vezani za Mitrovdan duboko su utkani u srpsku tradiciju. Na ovaj dan se u mnogim pravoslavnim domovima pali slavska svijeća i kandilo, iznosi se žito i kolač, a uz molitvu se izražava zahvalnost svecu. U crkvama se služi liturgija i pjevaju tropari svetom Dimitriju. Ovaj praznik se takođe doživljava kao prelomni trenutak u godini – završetak ljeta i početak zime. U narodu se kaže da “Mitrovdan dijeli godinu”, jer od ovog dana počinju duži, hladniji dani, priroda se smiruje, a porodice se pripremaju za zimske mjesece.
- Portal „Srpsko Nasljeđe“ ističe da se još u narodnoj predaji sačuvala izreka Vuka Karadžića: „Kako ti je na Mitrovdan u kući, tako će ti biti cijele zime.“ Zato su stari ljudi vjerovali da je važno dočekati ovaj dan uredne kuće, punih ostava i toplog doma. Sve nedovršene poslove – od cijepanja drva do spremanja zimnice – trebalo je završiti do ovog datuma. Tako se simbolično obezbjeđuje da predstojeća zima prođe bez oskudice i nereda.
Jedan od najzanimljivijih običaja vezanih za Mitrovdan tiče se obaveze da se uoči tog praznika bude u sopstvenoj kući. Po narodnom vjerovanju, ako osoba provede noć pred Mitrovdan van svog doma, čeka je godina lutanja i nesigurnosti. Ta tradicija i danas živi u mnogim krajevima Srbije, i smatra se jednim od najvažnijih običaja ovog praznika.
Osim toga, vjeruje se da se na Mitrovdan ne smije grditi ili kažnjavati djeca. Portal „Narodna Riječ“ navodi da se smatra da će dijete, koje se na taj dan grdilo, biti nestašno cijele godine. Zato mnoge porodice u duhu praznika toga dana posežu za blagošću i razumijevanjem, kako bi u kuću pozvale mir i radost.
Vrijeme na Mitrovdan takođe ima svoje tumačenje. Ako pada kiša i mraz, vjeruje se da dolazi duga i hladna zima sa dosta snijega. Ako je pak lijep i sunčan dan, očekuje se blaga zima. Na taj način, Mitrovdan je stoljećima služio i kao svojevrsni narodni meteorološki praznik.
U središtu svih ovih običaja leži jedna važna poruka – poštovanje, zahvalnost i priprema za nove izazove. Sveti Dimitrije podsjeća vjernike da vjera može biti snaga i u najtežim trenucima, a porodična sloga i toplina doma neprocjenjivi oslonac. Tradicija, kao i uvijek, čuva sjećanje na prošlost, ali i daje snagu da se današnji dan živi punim srcem, uz nadu i zahvalnost.
- Mitrovdan nije samo još jedan datum u kalendaru – to je praznik koji nas uči koliko je važno znati ko smo, čemu pripadamo i kako da u svom domu čuvamo svjetlost i mir, baš kao što je to činio i Sveti Dimitrije Solunski.
