U godini u kojoj su se vremenske prilike promijenile toliko da su mnogi počeli preispitivati granice prirodnih ciklusa, planine su postale pozornica jedne neobične pojave koja je iznenadila i iskusne ljubitelje prirode.
- Ljudi koji su, tokom božićnih i novogodišnjih blagdana, krenuli u planinske predjele da uživaju u tišini i zimskim pejzažima, očekivali su snijeg, vjetar i tragove divljači. Umjesto toga, dočekalo ih je nešto što niko nije mogao predvidjeti – zmije koje su se pojavile usred zime, u periodu kada bi trebalo da su duboko u svom zimskom snu.
Prizori su bili toliko neobični da su mnogi posjetitelji instinktivno zastali, a društvene mreže ubrzo su se ispunile fotografijama i komentarima. Kada se zmija vidi u decembru ili januaru, naročito u planinskim predjelima, to uvijek izaziva nelagodu – ne samo zbog elementarnog straha, već i zbog činjenice da to ukazuje na narušeni red prirode. Za mnoge je to bilo prvi put da su vidjeli gmizavce u periodu koji bi trebao biti obilježen minusima i snijegom. Neki su čak opisali osjećaj kao „scenu iz pogrešnog godišnjeg doba”.
- Objašnjenje je, međutim, stiglo brzo. Poznati hvatač zmija, Vladica Stanković, u izjavi za Kurir objasnio je da se radi o vrlo specifičnom i zabrinjavajućem trendu. U danima kada su zmije opažene, temperature su bile neuobičajeno visoke, podsjećajući više na ranu jesen nego na hladnu zimu. Umjesto stabilnih minusa, planine su bile pod uticajem iznadprosječno toplog vremena, što je zbunilo životinje i prekinulo njihov prirodni ritam hibernacije. Stanković je naglasio da ovakve situacije nisu izolovane: posljednjih godina sve su češće, što jasno ukazuje da se klimatski obrasci mijenjaju na načine koje životinje osjećaju mnogo ranije nego ljudi. Njegova izjava donijela je i određenu dozu nelagode onima koji su se zatekli u planinama, jer se shvatilo da ovakvi prizori neće biti kratkotrajan incident, nego sve učestaliji znak promjena u prirodi.
Klimatske promjene, međutim, nisu jedina stvar koja je ovom fenomenu dala težinu. Kako objašnjava etnologinja Snežana Ašanin, o čemu piše Nova.rs, narod je kroz istoriju uvijek strahovao od situacija u kojima se životinjsko ponašanje „ne uklapa” u očekivane obrasce. U starim zapisima i predanjima može se pronaći mnoštvo vjerovanja vezanih za zmije, posebno kada bi se pojavile u pogrešno vrijeme. U narodu se govorilo da zmija viđena usred zime nosi nesreću, da se pojavila jer zemlja prethodne godine „nije htjela da je primi”, ili da najavljuje potrese, bolesti i druge nevolje. Iako su takve interpretacije duboko ukorijenjene u strahu i simbolici koju ljudi pripisuju životinjama, one pokazuju nešto veoma važno – svaki poremećaj u prirodi bio je doživljavan kao upozorenje. A činjenica da se isti osjećaj danas javlja na društvenim mrežama govori da se malo toga promijenilo u načinu na koji ljudi tumače neobične pojave.
Posjetioci planina su u danima neuobičajene topline opisivali scene koje su djelovale gotovo nadrealno: zmije kako izlaze iz pukotina stijena, sporo se kreću preko snijega koji se topi, pokušavaju pronaći topla mjesta ili kamenje obasjano rijetkim zimskim suncem. Neke su bile tromije nego inače, druge vidno dezorijentisane. Biolozi objašnjavaju da je razlog jednostavan – zmije su hladnokrvne i ovise isključivo o vanjskoj temperaturi da bi održavale svoje funkcije, pa ih svaka nagla promjena lako može izbaciti iz ustaljenog ritma. Posebno je opasno to što se prerano probude, jer u tom trenutku nema dovoljno toplote ni hrane da prežive duže vrijeme. Na taj način, klimatski poremećaji ne ugrožavaju samo ljude koji se susreću s ovim životinjama, već i samu populaciju zmija.
- S druge strane, stručnjaci za klimatske promjene već godinama upozoravaju da su ovakvi fenomeni jasan pokazatelj da se globalno zagrijavanje više ne može posmatrati kao daleka prijetnja. Prema analizama koje redovno objavljuje Hidrometeorološki zavod Srbije i o kojima izvještava RTS, zime posljednjih godina bilježe sve više toplih intervala, a ekstremne temperaturne oscilacije postaju uobičajene. To utiče na biljke i životinje na načine koji mijenjaju cijele ekosisteme. Pojava zmija usred zime nije slučajnost — već posljedica dugotrajnog zagrijavanja koje pogađa i one vrste koje su oduvijek bile strogo vezane za sezonske cikluse.
U narodu se, međutim, zadržala i jedna druga teorija: zmije se ponekad povezuju s geološkim aktivnostima. Budući da osjete vibracije i najmanje promjene u tlu, mnogi vjeruju da njihova iznenadna aktivnost može biti povezana s potresima. Iako to nikada nije naučno potvrđeno, ostalo je dio narodnog predanja koje se spominje kada god životinje promijene uobičajeno ponašanje. U planinskim krajevima širom Balkana i dalje se može čuti izreka da „priroda prva progovori“.
Biolozi i prirodnjaci ipak pozivaju na smirenost. Zmije, čak i one otrovnice, rijetko predstavljaju opasnost za ljude ako se ne provociraju. Najvažnije je držati distancu, ne pokušavati ih pomjerati ili ubijati, i imati na umu da je njihovo pojavljivanje rezultat potrebe, a ne agresije. Agroklub je u nekoliko svojih tekstova naglašavao upravo ovo: zmije napadaju samo kada se osjećaju ugroženo, a svaki njihov izlazak iz skrovišta ima biološko objašnjenje.
- Kada se sve sagleda, ova neobična pojava nosi poruku mnogo veću od samog susreta. Zmije koje su se pojavile usred zime nisu samo viralni prizor niti slučajnost koja će se brzo zaboraviti. One su, zapravo, tihi signal da priroda nije u ravnoteži. Promjene koje danas osjećaju životinje ubrzo će, neminovno, osjetiti i ljudi. Zato ova priča nije poziv na paniku, nego na odgovornost – prema prirodi, prema životnoj sredini i prema budućnosti koju gradimo.
Jer ako se zmije bude usred zime, to znači da se budi i mnogo veći problem. A priroda uvijek pošalje znak, samo je pitanje da li smo spremni da ga čujemo.
