U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivu, ali i zabrinjavajuću priču o vremenskim ekstremima koji posljednjih dana zahvataju veliki dio Evrope, a posebno Rusiju, gdje se ljudi suočavaju s hladnoćom kakva se rijetko pamti.
- Iako je početak zime djelovao blago, s temperaturama koje su se dnevno vrtjele oko 2 do 3 stepena Celzijusa, a čak su padale i povremene lagane pahulje, situacija se naglo promijenila. Nad Moskvom i europskim dijelom Rusije nadvila se hladna masa sa sjevera, noseći sa sobom nešto što meteorolozi opisuju kao jedan od najjačih polarnih prodora u posljednjih nekoliko decenija.
Dok se većina stanovnika još uvijek nije ni privikla na početak zime, hladni talas je stigao iznenada, spuštajući temperaturu u ruskoj prijestolnici na čak -15°C, s prognozama da će noć donijeti još surovije uslove i hladnih -22°C. Neki dijelovi sjeverne Rusije već su potonuli ispod -30°C, dok meteorolozi upozoravaju da će se narednih dana temperatura samo dodatno spuštati.
Prema izvještajima ruskih meteorologa, a o čemu detaljnije piše „RTS Meteo“, Moskvu sredinom sedmice očekuju najhladniji dani ove zime. Dnevne vrijednosti bi mogle dosegnuti -33°C, dok bi se tokom noći zadržavale oko -25°C, što je drastično niže od uobičajenog januarskog prosjeka. Ako se zna da jutarnja temperatura u ovo doba godine obično iznosi oko -8°C, a dnevna oko -4°C, jasno je koliki je ovo temperaturni šok.
- Sjeverno od Moskve situacija je još ekstremnija. Pojedina mjesta mogla bi se suočiti s jutarnjim vrijednostima od -40°C, dok će dani jedva prelaziti -30°C. Ovo je pravi arktički udar, iako istovremeno u azijskom dijelu Rusije takve temperature nisu rijetkost – u Jakutsku zimi padaju i do -50 ili -60°C. Ipak, ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da je ovakav hladni prodor pogodio upravo evropski dio zemlje, koji nije navikao na ovako oštre uslove.
U isto vrijeme, kako navodi „Avaz“ u svojoj analizi anomalija nad evropskim kontinentom, dio istočne Evrope suočava se s paradoksalnim temperaturnim kontrastima. Dok sjever Rusije tone u ledeni minus, dijelovi Ukrajine i južne Rusije imaju vrijednosti iznad nule, što dodatno naglašava neobičnu dinamiku atmosferskih promjena. Još jedan zanimljiv detalj odnosi se na polarna područja iznad Islanda i Skandinavije, gdje se zbog toplih pomorskih struja temperature kreću oko 0°C, pa čak i do +5°C – što je toplije nego u mnogim naseljenim dijelovima Rusije.
Čitava situacija nije samo meteorološka zanimljivost, nego i ozbiljan sigurnosni izazov. Ovako niske temperature mogu biti opasne po život, posebno za starije, beskućnike, ljude bez adekvatnog grijanja, kao i za putnike na otvorenom. Stručnjaci upozoravaju da boravak napolju duži od nekoliko minuta može dovesti do promrzlina i teških zdravstvenih komplikacija. Zato se stanovnicima pogođenih područja preporučuje da ostanu u svojim domovima, izbjegavaju putovanja i obavezno koriste višeslojnu odjeću.
- Dok se Rusija bori s hladnim valom, ostatak Evrope – uključujući Balkan – doživljava potpuno drugačiji scenarij. Prema podacima koje prenosi „N1 Meteo“, u Srbiji se očekuju temperature i do 16 ili 17°C, što je čak 10 do 15 stepeni više od prosjeka. Razlog tome su tople zračne mase koje s Atlantika i Sredozemlja dolaze prema Balkanu, donoseći ne samo toplinu nego i veće količine padavina. Cikloni će, kako navode meteorolozi, biti česta pojava, pa se predviđa povremena kiša, osobito u višim predjelima.
Ovakvi vremenski kontrasti pratiće Evropu i u narednim danima. Ledeni talas iz Rusije bi mogao zahvatiti područja Ukrajine i baltičkih država tokom vikenda, ali u znatno blažem obliku. Ipak, važno je naglasiti da će drugi dio januara donijeti stabilizaciju temperature širom evropskog kontinenta, pa i u Srbiji. Očekuje se blagi pad vrijednosti, ali u okvirima onoga što se smatra normalnim za ovo doba godine, uz mogućnost povremenih snježnih padavina.
- Sve ovo ukazuje na veliku dinamičnost atmosfere i česte promjene koje sve češće iznenađuju meteorologe. Promjene vremenskih obrazaca, sve izraženiji temperaturni ekstremi i nagli prekidi toplih i hladnih razdoblja postaju sve uočljiviji. Mnogi stručnjaci smatraju da je riječ o jednom od najjasnijih znakova klimatskih promjena, koje se već godinama odražavaju kroz sve češće anomalije – od tropskih talasa do globalnih hladnih udara.
Posebno je važno naglasiti da ovakvi ekstremi nisu izolovani slučajevi, već dio šireg procesa na koji utiču globalne klimatske promjene.
Stanovnici pogođenih područja pozvani su na oprez, a meteorološke službe širom Evrope već upozoravaju da će i ostatak zime vjerovatno biti ispunjen oscilacijama koje zahtijevaju praćenje i pripremu. I dok jedni ovih dana doslovno drhte od hladnoće, drugi se iznenađuju proljetnim vrijednostima – još jednim podsjetnikom da je klima postala nepredvidivija nego ikad.
Ovaj ledeni val ostavlja jasnu poruku: priroda nas stalno podsjeća da nema ničeg stabilnog u vremenu koje se mijenja pred našim očima. I bez obzira živimo li u Rusiji, na Balkanu ili u Skandinaviji, ono što nam se događa dio je iste priče – priče o planeti koja se mijenja brže nego što smo ikada mislili.
