U današnjem članku vam pišemo na temu holesterola i masne jetre, ali na način koji razbija neke od najčešćih zabluda. Ovo su dvije jednostavne rečenice, napisane kao da ih piše lični bloger: godinama su nas učili da se plašimo pogrešne hrane. A istina je često mnogo jednostavnija nego što mislimo.
Mnogi ljudi i danas vjeruju da holesterol raste isključivo zbog slanine, jaja i masne hrane. Ta rečenica se prenosi s koljena na koljeno, bez mnogo razmišljanja. Međutim, prema riječima nutricioniste Predraga Nenadića, upravo tu leži jedna od najvećih grešaka savremene ishrane. Holesterol i masna jetra ne nastaju prvenstveno zbog masti, već zbog viška šećera i rafinisanih ugljikohidrata.
- Nenadić je godinama upozoravao da jetra ne pretvara masnu hranu direktno u masne naslage, već da najveći problem nastaje kada unosimo previše šećera. Jetra tada višak glukoze i fruktoze pretvara u masno tkivo. To je proces koji se dešava tiho, bez bola, ali s ozbiljnim posljedicama po zdravlje.
Posebno važnu ulogu u toj priči ima holin, poznat i kao vitamin B4. Holin pomaže organizmu da pravilno rasporedi holesterol, sprečavajući njegovo zadržavanje u jetri. Namirnice koje su bogate holinom su upravo one kojih se mnogi danas boje – jaja, slanina i meso. Kada se ove namirnice izbace iz ishrane, jetra ostaje bez podrške i počinje da skladišti masnoću tamo gdje joj nije mjesto.
Upravo zbog toga dolazi do pojave nealkoholne masne jetre, stanja koje danas pogađa sve veći broj ljudi, čak i onih koji ne konzumiraju alkohol. Jetra tada gubi sposobnost da efikasno obavlja svoju osnovnu funkciju – detoksikaciju organizma. Posljedice se ne vide odmah u krvi, već na koži i opštem stanju organizma.
Simptomi masne jetre često su podmukli. Pojavljuju se akne, bubuljice, perut, svrab kože, lomljivi nokti i osjećaj hroničnog umora. To su signali da jetra više ne uspijeva da očisti organizam kako treba. Umjesto da se traži uzrok u pogrešnim namirnicama, ljudi često posežu za kremama, suplementima i kratkotrajnim rješenjima.
Važno je razumjeti da holesterol sam po sebi nije neprijatelj. Organizam ga koristi za proizvodnju hormona, izgradnju ćelijskih membrana i normalno funkcionisanje nervnog sistema. Problem nastaje tek kada se poremeti balans, naročito kada se poveća količina LDL, takozvanog „lošeg“ holesterola. Taj disbalans najčešće dolazi iz prekomjernog unosa šećera, bijelog hljeba, peciva i industrijski prerađene hrane.
Nenadić posebno naglašava ulogu triglicerida. Ako su trigliceridi povišeni, uzrok se gotovo uvijek krije u ishrani bogatoj rafinisanim ugljikohidratima. Voće u prevelikim količinama, sokovi, bijelo brašno i industrijski šećeri direktno utiču na njihov rast. To nema veze sa svinjetinom ili jajima, kako se često pogrešno misli.
- Kada je riječ o čišćenju jetre, nema čudotvornih sokova ni brzih detoks-kura. Jetra voli jednostavne stvari – vodu, redovne obroke i prirodnu hranu. Gorke namirnice poput maslačka, čička i lincure stimulišu njen rad. Uz to, neophodan je dovoljan unos vlakana, kako rastvorljivih, tako i nerastvorljivih.
Posebno se upozorava na industrijsku fruktozu. Iako se često predstavlja kao „voćni šećer“, ona nema isto djelovanje kao fruktoza iz prirodnog voća. Industrijska fruktoza, dobijena iz kukuruza, jedan je od glavnih krivaca za gojaznost, masnu jetru i povišene masnoće u krvi. Nalazi se u gaziranim pićima, kupovnim sokovima i brojnim „zdravim“ proizvodima.
- Kako piše Blic, sve veći broj ljekara i nutricionista danas se slaže da demonizacija masne hrane nije donijela bolje zdravlje, već je otvorila vrata prekomjernoj konzumaciji šećera i prerađenih proizvoda. Upravo to se poklapa s porastom problema s jetrom i metabolizmom.
Prema navodima Večernjih novosti, masna jetra se danas dijagnosticira kod ljudi koji nikada nisu konzumirali alkohol, ali su godinama izbjegavali masti i oslanjali se na ugljikohidrate. Stručnjaci upozoravaju da promjena ishrane daje bolje rezultate od bilo kakvih lijekova ako se započne na vrijeme.
Kako ističe i RTS, ključ zdravlja nije u izbacivanju cijelih grupa namirnica, već u ravnoteži. Zdrave masti nisu neprijatelj, već saveznik jetre, dok su rafinisani šećeri i industrijski proizvodi ono čega se zaista treba čuvati. Razumijevanje ove razlike može biti prvi korak ka dugoročnom zdravlju i boljem kvalitetu života.
