U današnjem članku pišemo o segmentu zdravlja koji se često podrazumijeva, a zapravo se vrlo lako zanemari.
- Riječ je o krvnom pritisku i o tome koliko je važno slušati vlastito tijelo i reagirati na prve, naizgled bezazlene znakove upozorenja. Ovo je tema o kojoj se rijetko govori na vrijeme, a posljedice nepažnje mogu biti ozbiljne.
Mnogi ljudi godinama žive s promjenama u organizmu, a da ih ne shvaćaju ozbiljno. Povremena glavobolja, blago zujanje u ušima, osjećaj pritiska u prsima ili kratkotrajna vrtoglavica često se pripisuju umoru, stresu ili „lošem danu“. Međutim, upravo su to signali koje tijelo šalje kada krvni pritisak počinje varirati. Problem nastaje onda kada se ti znakovi ignorišu, jer hipertenzija vrlo često nema jasne i stalne simptome.
- Visok krvni pritisak se s razlogom naziva tihim ubicom. Kod velikog broja ljudi on se razvija polako i neprimjetno, bez dramatičnih upozorenja. Osoba normalno funkcioniše, radi, hoda, obavlja svakodnevne obaveze, a u pozadini se dešava konstantno opterećenje krvnih sudova. Prve na udaru su arterije, a zatim i srčani mišić, koji s vremenom slabi pod stalnim pritiskom.
Posebno zabrinjava podatak da veliki broj ljudi uopće ne zna zašto ima povišen krvni pritisak. Mnogi vjeruju da je to „nasljedno“ ili da se „s tim mora živjeti“. Takvo razmišljanje je opasno, jer vodi pasivnosti i odlaganju liječenja. Iako genetika ima ulogu, način života, stres, neredovna ishrana i manjak kretanja često su ključni okidači.
Stres se u savremenom životu gotovo podrazumijeva. Konstantna napetost, manjak sna, brige i pritisci ostavljaju direktan trag na krvni pritisak. Tijelo tada stalno boravi u stanju pripravnosti, a krvni sudovi su zategnuti više nego što bi trebali biti. Vremenom, to stanje postaje novo „normalno“, iako je zapravo štetno.
- Još jedan ozbiljan problem jeste neinformisanost pacijenata koji već imaju dijagnozu. Značajan broj ljudi ne zna tačno koje lijekove uzima, u kojoj dozi i zašto. Neredovno uzimanje terapije ili samoinicijativno smanjivanje doze može biti jednako opasno kao i neliječenje. Krvni pritisak ne voli nagle promjene i improvizacije.
Važno je naglasiti da hipertenzija ne pogađa samo starije osobe. Sve češće se javlja kod mlađih ljudi, pa čak i kod onih koji smatraju da žive „pristojno zdravo“. Nedostatak fizičke aktivnosti, dugotrajno sjedenje i mentalni stres mogu poništiti sve dobre navike. Tijelo pamti sve – i ono što mu činimo dobro, ali i ono što mu dugoročno šteti.
Redovno mjerenje krvnog pritiska je jednostavna, ali izuzetno važna navika. Ne zahtijeva mnogo vremena, a može otkriti problem dok je još pod kontrolom. Reagovanje na vrijeme znači spriječiti komplikacije, poput moždanog udara, srčanog udara ili oštećenja bubrega. Nije cilj živjeti u strahu, već u svjesnosti.
- Na kraju, briga o zdravlju ne počinje kada se pojavi ozbiljna dijagnoza, već mnogo ranije – onda kada tijelo prvi put pošalje signal da nešto nije u ravnoteži. Krvni pritisak nije samo broj, već pokazatelj općeg stanja organizma. Ignorisati ga znači zatvarati oči pred problemom koji s vremenom postaje sve veći.
Izvor 1: Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ – edukativni tekstovi o hipertenziji
Izvor 2: Hrvatski zavod za javno zdravstvo – preporuke o kontroli krvnog pritiska
Izvor 3: Dom zdravlja Sarajevo – savjeti ljekara o prevenciji kardiovaskularnih bolesti
