Popularni glumac Enis Bešlagić nedavno je izazvao veliku pažnju javnosti kada se oglasio iz bolničke sobe, ali ne zbog drame, senzacionalizma ili želje da izazove strah.
- Njegova poruka bila je tiha, ali snažna, iskrena i namijenjena svima – bez obzira na godine, status ili način života. Umjesto da, kao većina javnih ličnosti, dijeli samo lijepe trenutke i nasmijana lica, Bešlagić je odlučio pokazati realnost koju mnogi svjesno potiskuju: zdravlje se ne podrazumijeva i ne čeka posljednji trenutak.
U vremenu kada društvene mreže nude isključivo filtriranu stvarnost, slike savršenstva i prividne bezbrižnosti, njegov potez bio je svojevrsni kontrast. Nije želio širiti paniku, niti izazvati sažaljenje. Naprotiv, cilj mu je bio da podsjeti ljude na ono što se često gura na dno liste prioriteta – preventivne preglede. Ne čekati bol, ne čekati simptome, ne čekati “sutra” bila je suština njegove poruke.
- Bešlagić je otvoreno govorio o tome da je u bolnicu otišao preventivno, bez konkretnih tegoba, ali s jasnom sviješću da postoje pregledi koji se ne mogu zamijeniti površnim kontrolama. Odlučio se na detaljne dijagnostičke preglede koji zahtijevaju hrabrost i odgovornost – one koje mnogi izbjegavaju upravo zbog straha od rezultata. I upravo u tome leži težina njegove odluke: znati je bolje nego ne znati.
Kako je istakao, ljekari su tokom pregleda uočili sitne promjene koje, da su ostale neotkrivene, s vremenom su mogle prerasti u ozbiljan problem. Upravo ta činjenica bila je potvrda da je odlazak na vrijeme bila najbolja moguća odluka. Rano otkrivanje ne znači bolest – znači šansu. Šansu da se reaguje brzo, jednostavnije i bez velikih posljedica.
- U tom kontekstu, poruka koju je poslao nije bila lična ispovijest, već univerzalno upozorenje. Govorio je o ljudima koje je život prerano odnio, kako iz svijeta javnih ličnosti, tako i iz svakodnevnog života. Ljudi koji su mislili da će “proći samo od sebe”, koji su ignorisali signale ili odlagali preglede jer nisu imali vremena. Vrijeme je, kako se pokazalo, često bilo presudno.
Prema navodima domaćih zdravstvenih institucija poput Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, preventivni pregledi su jedan od ključnih faktora u ranom otkrivanju ozbiljnih oboljenja, ali se veliki broj građana i dalje javlja ljekaru tek kada simptomi postanu izraženi. Upravo takva praksa, upozoravaju stručnjaci, znatno smanjuje šanse za uspješno liječenje i povećava rizik od komplikacija.
- Bešlagić je svjestan tog mentaliteta, posebno prisutnog na Balkanu. Onog poznatog: “Ma dobro je, izdržaću”, “Nemam vremena”, “Šta ako nešto nađu”. Taj strah od istine često je jači od brige o sebi. I baš zato je njegova objava imala snažan odjek. Ljudi su se prepoznali u njegovim riječima. Mnogi su mu se, kako je otkrio, javili porukama u kojima su priznali da su upravo zbog njegove objave odlučili zakazati preglede. To je trenutak u kojem poruka dobija smisao.
O važnosti prevencije redovno pišu i ugledni domaći mediji poput portala Klix.ba i Večernjeg lista BiH, koji kroz intervjue s ljekarima i specijalistima naglašavaju da strah od pregleda često proizlazi iz neznanja, a ne iz realne opasnosti. Njihove analize pokazuju da je veliki broj ozbiljnih dijagnoza mogao biti znatno blaži ili potpuno izbjegnut da je reakcija bila ranija.
- Ono što je Enis uradio nije pokazivanje slabosti, već snage. Priznati da brineš o svom zdravlju, javno govoriti o preventivnim pregledima i razbiti iluziju da su uspješni i poznati ljudi imuni na bolesti – to zahtijeva hrabrost. Zdravlje nije tema o kojoj se govori tek kad postane kasno. To je tema o kojoj se govori dok još imamo izbor.
Upravo zbog toga njegova poruka nosi emocionalnu težinu. Ne pokušava motivisati kroz prazne fraze, već kroz realan primjer. Ne poziva na strah, već na odgovornost. Prema sebi, prema porodici, prema ljudima koji nas vole. Pregledi nisu prizivanje bolesti, nego izraz poštovanja prema vlastitom životu.
- Slične poruke sve češće šalju i domaći ljekari kroz javne kampanje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i zdravstvenih ustanova u Srbiji, gdje se naglašava da je prevencija najefikasniji i najjeftiniji oblik brige o zdravlju. Uprkos tome, odziv građana i dalje nije na nivou koji bi mogao donijeti ozbiljnije promjene statistike.
Najtužniji dio cijele priče jeste spoznaja koliko je ljudi izgubilo bitku upravo zbog odgađanja. Ne zato što nije bilo pomoći, već zato što se pomoć tražila prekasno. Razlika između “sitnog nalaza” i “teške dijagnoze” često se mjeri mjesecima, ponekad i godinama. Prevencija ne garantuje savršen ishod, ali daje šansu. A šansa je ponekad sve što imamo.
- Ako iz jedne objave iz bolnice može proizaći nešto dobro, onda je to trenutak u kojem se neko zapita i odluči zakazati pregled. Bez odlaganja, bez izgovora. Jer ponekad nije potrebna još jedna motivaciona rečenica, već stvaran primjer da čak i oni koji se stalno smiju, koji nas nasmijavaju i djeluju nepobjedivo – moraju stati i brinuti o sebi.
Na kraju, Enis Bešlagić nije poslao poruku straha, već poruku svijesti. Zdravlje se ne čuva kad već zaboli – čuva se dok još imamo priliku birati. I upravo u toj jednostavnoj, ali često zanemarenoj istini, leži snaga njegove priče
