Kad se u razgovoru spomene povišen holesterol, reakcije su gotovo uvijek iste. Ljudi instinktivno pomisle na jaja, slaninu, masno meso i “tešku” hranu, uvjereni da se upravo tu krije glavni uzrok problema.
- Međutim, savremena nutricionistička praksa sve češće ruši tu pojednostavljenu sliku i ukazuje na nešto sasvim drugo. Holesterol rijetko nastaje zbog jedne konkretne namirnice, već je mnogo češće posljedica dugotrajnog obrasca ishrane i životnih navika koje se godinama ponavljaju, često i nesvjesno.
Holesterol sam po sebi nije negativac kakvim se često predstavlja. Riječ je o prirodnoj supstanci bez koje ljudski organizam ne bi mogao normalno funkcionisati. On učestvuje u izgradnji ćelijskih membrana, važan je za proizvodnju hormona, vitamina D i žuči. Problem nastaje tek kada se poremeti ravnoteža između njegovih oblika. HDL, takozvani “dobri” holesterol, pomaže u uklanjanju viška masnoća iz krvnih sudova, dok LDL, poznat kao “loši” holesterol, u većim količinama može da se taloži na zidovima arterija i poveća rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga cilj nije potpuno “izbacivanje” holesterola, već njegovo dovođenje u balans.
- Upravo tu dolazimo do pravih uzroka problema, koji se često kriju tamo gdje ih ljudi najmanje očekuju. Prvi i najčešći okidač jeste prekomjeran unos rafiniranog šećera i slatkih pića. Iako se na prvi pogled ne povezuju direktno s masnoćama u krvi, šećeri – posebno fruktoza iz industrijskih zaslađivača i sokova – snažno opterećuju jetru. Jetra je glavni “filter” za šećer, a kada ga ima previše, ona ga počinje pretvarati u masnoće. To dovodi do povećanog rizika od nealkoholne masne jetre, rasta triglicerida i pogoršanja ukupnog lipidnog profila.
Prema pisanju domaćih zdravstvenih portala i savjetima nutricionista iz regiona, upravo je pretjerana konzumacija sokova, gaziranih napitaka, industrijskih kolača i “brzih” deserata jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi imaju loše nalaze, iako smatraju da se hrane relativno zdravo. U tim izvorima se posebno naglašava da se problematične namirnice često konzumiraju “usput”, bez osjećaja krivice, jer se ne doživljavaju kao opasne poput masne hrane.
- Drugi veliki krivac krije se u industrijski prerađenoj hrani i trans mastima. Hrana koja je dizajnirana da bude praktična, dugotrajna i ukusna, često sadrži kombinaciju rafiniranih ugljikohidrata, loših masti, aditiva i skrivenih šećera. Brza hrana, grickalice, industrijska peciva i gotova jela stvaraju savršenu oluju za metabolizam. Ovakva ishrana ne samo da podiže LDL holesterol, već istovremeno snižava HDL, pojačava upalne procese u tijelu i dodatno opterećuje jetru.
O tome su pisali i regionalni mediji koji se bave zdravljem, pozivajući se na izjave domaćih ljekara i nutricionista. U tim tekstovima se ističe da upravo kombinacija trans masti i šećera ima dugoročno razoran efekat, jer tijelo ne dobija jasne signale sitosti, dok se masnoće i šećeri gomilaju tamo gdje su najmanje poželjni – u jetri i krvnim sudovima.
- U tom kontekstu, jaja i slanina dobijaju sasvim drugačiju ulogu. Same po sebi, ove namirnice nisu automatski problematične. Jaja su bogata proteinima, vitaminima i mineralima, a kod većine ljudi umjerena konzumacija ne izaziva negativne posljedice. Ključ je u cjelokupnom kontekstu ishrane. Ako se jelovnik temelji na povrću, vlaknima, kvalitetnim proteinima i zdravim mastima, povremeno jaje ili komad slanine neće biti presudan faktor. Međutim, ako svakodnevicu čine peciva, slatkiši, sokovi i industrijska hrana, tada će se holesterol i trigliceridi povećavati čak i bez “masne” hrane.
Posebnu pažnju u borbi protiv lošeg holesterola imaju zdrave masti. Maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi i plava riba bogata omega-3 masnim kiselinama pomažu u očuvanju ravnoteže masnoća u krvi. Vlakna igraju jednako važnu ulogu, jer smanjuju apsorpciju holesterola i pomažu stabilizaciji šećera u krvi. Povrće, voće, mahunarke i zob djeluju kao prirodni saveznik jetre i probave.
- Prema navodima domaćih stručnjaka i preporukama koje se često objavljuju u zdravstvenim rubrikama regionalnih medija, redovna hidratacija i blaga podrška jetri kroz ishranu mogu imati značajan efekat. Dovoljno vode, kao i umjereno korištenje gorkih biljaka koje se tradicionalno koriste za probavu, često se spominju kao dio zdravog pristupa, uz obaveznu napomenu da se kod postojećih zdravstvenih problema savjet potraži od ljekara.
Ne smije se zanemariti ni uloga kretanja. Redovna fizička aktivnost, pa čak i jednostavna svakodnevna šetnja, može podići nivo dobrog holesterola, pomoći u regulaciji tjelesne težine i smanjiti inzulinsku rezistenciju, koja je često povezana s masnom jetrom. Male promjene u rutini, ako su dosljedne, mogu napraviti veliku razliku.
Na kraju, poruka je jasna: holesterol nije isključivo posljedica masne hrane. Kod velikog broja ljudi pravi problem leži u šećeru i industrijski prerađenim proizvodima koji tiho, ali uporno, opterećuju jetru i remete metabolizam. Najbolja strategija nije stroga zabrana jedne namirnice, već postepena promjena navika – manje industrije, manje slatkog, više prirodne hrane i kretanja. U takvim uslovima, tijelo često počinje da se oporavlja samo, vraćajući ravnotežu iznutra, bez drastičnih i neodrživih mjera
