U današnjem članku vam pišemo na temu hrane koju svakodnevno jedemo, a za koju često mislimo da nam ne može ozbiljno naškoditi. Ovo je priča o jednoj navici koju mnogi smatraju bezazlenom, ali koja tiho opterećuje tijelo više nego što smo spremni priznati.
- Godinama se bijeli hljeb nalazio na vrhu liste namirnica koje nutricionisti savjetuju izbjegavati. Smatran je glavnim krivcem za povišen krvni pritisak, nagle skokove šećera u krvi i debljanje. Međutim, novija istraživanja i iskustva domaćih stručnjaka ukazuju na to da bijeli hljeb više nije najveći problem u pekarskoj ponudi. Mnogo veća prijetnja krije se u nečemu što svakodnevno kupujemo bez razmišljanja – u svježim, mirisnim lisnatim pecivima.
Dok mnogi vjeruju da su napravili „manje zlo“ birajući pecivo umjesto slatkiša, tijelo u pozadini prolazi kroz pravi šok. Kombinacija rafinisanog brašna, industrijskih masnoća i dodataka za produženje svježine stvara opterećenje koje posebno teško podnosi pankreas. Prema navodima domaćih nutricionističkih portala, upravo ovakvi proizvodi imaju snažniji uticaj na poremećaj insulina nego klasična kriška bijelog hljeba.
Ono što se često previđa jeste činjenica da se krvni pritisak i nivo šećera u krvi ne narušavaju samo količinom, već i sastavom hrane. Lisnata testa, bilo da su prazna ili punjena, predstavljaju koncentrat brzih ugljikohidrata i skrivenih masnoća. Za razliku od običnog hljeba koji sadrži nekoliko osnovnih sastojaka, ovakva peciva su puna margarina, aditiva i stabilizatora koji dodatno opterećuju organizam.
Nutricionisti često naglašavaju pojam glikemijskog opterećenja, koji pokazuje koliko brzo neka hrana podiže šećer u krvi. Iako bijeli hljeb ima visok glikemijski indeks, lisnata peciva ga često premašuju, jer sadrže i masnoće koje dodatno usporavaju pravilnu preradu u tijelu. Prema mišljenju domaćih zdravstvenih savjetnika, upravo ta kombinacija ubrzava metaboličko iscrpljivanje i dugoročno utiče na starenje organa.
- Kada dan započnete lisnatim pecivom umjesto uravnoteženog obroka, u tijelu se dešava niz procesa koje ne osjećate odmah. Prvo dolazi do naglog lučenja insulina, jer pankreas pokušava da obradi veliku količinu šećera iz rafinisanog brašna. Zatim se masnoće iz peciva vrlo brzo talože oko unutrašnjih organa, što povećava rizik od visceralne gojaznosti. Nakon toga slijedi nagli pad energije – onaj osjećaj umora i gladi koji se javlja već nakon dva sata.
Mnogi ovaj pad energije pogrešno tumače kao potrebu za još jednim obrokom ili kafom, ne shvatajući da su upravo ušli u začarani krug. Kako ističu domaći zdravstveni portali, hronični umor, razdražljivost i gubitak fokusa često nisu posljedica stresa, već lošeg doručka koji tijelo ne može pravilno iskoristiti.
Važno je naglasiti da pankreas nema mogućnost „resetovanja“. Svaki put kada ga izložimo naglom udaru šećera i masnoća, on se dodatno troši. Stručnjaci iz regiona upozoravaju da dugogodišnja navika jutarnjeg peciva može doprinijeti razvoju insulinske rezistencije, čak i kod osoba koje nemaju genetske predispozicije za dijabetes.
Rješenje ne mora biti radikalno odricanje od svega što volimo, ali svjesniji izbor hrane može napraviti ogromnu razliku. Umjesto industrijskih pekarskih proizvoda, preporučuje se biranje namirnica koje sporije oslobađaju energiju i ne izazivaju nagle skokove šećera u krvi. Domaći nutricionisti često navode hljeb od proklijalog zrna, poznat kao tonus, kao bolju alternativu. Takođe se preporučuje domaći hljeb sa sjemenkama lana i bundeve, kao i ovsene kaše bogate prirodnim vlaknima.
- Često se postavlja pitanje da li je integralni hljeb uvijek zdraviji izbor. Odgovor nije jednostavan. Mnogi „integralni“ proizvodi zapravo sadrže boje i aditive, a malo pravih cjelovitih žitarica. Zato stručnjaci savjetuju da se pažljivo čitaju deklaracije i bira hljeb koji je zbijen, težak i sa jasnim sastavom.
Kada je riječ o doručku koji najmanje opterećuje pankreas, domaći zdravstveni izvori se slažu da su proteinski obroci, poput jaja sa povrćem, jedan od najboljih izbora. Takav obrok pruža stabilnu energiju, bez naglih oscilacija šećera u krvi i kasnijeg osjećaja iscrpljenosti.
Nutricionisti savjetuju da se pekarska peciva konzumiraju rijetko, najviše jednom u desetak dana, kako bi se izbjeglo stalno opterećenje organizma. Iako se to nekima čini pretjeranim, praksa pokazuje da se već nakon nekoliko sedmica bez jutarnjeg peciva primijeti više energije, bolja koncentracija i stabilniji apetit.
Na kraju, ostaje pitanje izbora. Da li biste se lakše odrekli bijelog hljeba ili jutarnje navike kupovine peciva, ako biste znali da time produžavate period zdravog rada svog tijela? Zdravlje se ne narušava preko noći, ali se isto tako ne gradi jednim dobrim obrokom. Male odluke koje donosimo svakog jutra imaju mnogo veći uticaj nego što mislimo.
