U današnjem članku vam pišemo na temu jednog lijeka koji skoro svi imaju u kućnoj apoteci i uzimaju bez mnogo razmišljanja, vjerujući da time čine nešto dobro za svoje zdravlje.
- Riječ je o aspirinu i o opasnostima koje može nositi njegovo svakodnevno uzimanje bez savjeta ljekara, iako se na prvi pogled čini bezazlenim.
Aspirin, odnosno acetilsalicilna kiselina, spada među najstarije lijekove savremene medicine. Decenijama se koristi za ublažavanje bolova, snižavanje temperature i smanjenje upala, a mnogi ga doživljavaju kao univerzalno rješenje za različite zdravstvene tegobe. Upravo ta dostupnost i dugogodišnja upotreba stvorile su pogrešnu sliku da je aspirin potpuno siguran i da ga svako može uzimati kad god poželi. Međutim, istina je daleko složenija i, u nekim slučajevima, prilično zabrinjavajuća.
Jedna od najvećih zabluda vezanih za aspirin jeste njegovo korištenje u preventivne svrhe. Mnogi ljudi svakodnevno uzimaju tabletu aspirina vjerujući da će na taj način spriječiti srčani ili moždani udar. Takva praksa često dolazi iz savjeta okoline, ličnih iskustava drugih ljudi ili informacija pročitanih na internetu. Problem nastaje onda kada se aspirin počne koristiti bez razumijevanja kako on zapravo djeluje i kome je zaista namijenjen.
- Stručnjaci upozoravaju da aspirin nije univerzalna zaštita od svih vrsta tromboze. On može imati određeni efekat u prevenciji arterijske tromboze, koja nastaje u krvnim sudovima koji vode krv od srca ka organima. Međutim, kada je riječ o venskoj trombozi, koja se najčešće javlja u nogama i može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput plućne embolije, aspirin nema značajnu zaštitnu ulogu. Upravo tu ljudi najčešće griješe, jer uzimaju lijek koji im ne samo da ne pomaže, već im može i naškoditi.
Razlog za to leži u različitim mehanizmima nastanka arterijskih i venskih ugrušaka. Arterijska tromboza najčešće je povezana s aterosklerozom i oštećenjem krvnih sudova, dok je venska tromboza često posljedica usporenog protoka krvi, dugotrajnog sjedenja, operacija ili određenih hroničnih bolesti. Svaka od ovih situacija zahtijeva drugačiji pristup prevenciji i liječenju. Samoinicijativno uzimanje aspirina, bez jasne medicinske indikacije, može dovesti do pogrešne terapije i lažnog osjećaja sigurnosti.
Pored toga, aspirin nosi i niz neželjenih efekata koji se često zanemaruju. Jedan od najčešćih problema odnosi se na probavni sistem. Redovno uzimanje aspirina može izazvati iritaciju sluznice želuca, pojavu gastritisa, pa čak i čireva. Kod osoba koje već imaju osjetljiv želudac ili koriste druge lijekove koji nadražuju probavni trakt, rizik se dodatno povećava. Bolovi u stomaku, mučnina i krvarenja iz želuca nisu rijetka pojava kod dugotrajne i nekontrolisane upotrebe ovog lijeka.
Još ozbiljniji rizik predstavlja povećana sklonost krvarenju. Aspirin utiče na sposobnost krvi da se zgrušava, što može biti izuzetno opasno u određenim situacijama. Kod osoba koje već imaju poremećaje zgrušavanja, anemiju ili koriste druge lijekove za razrjeđivanje krvi, svakodnevno uzimanje aspirina može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih krvarenja. To uključuje unutrašnja krvarenja, ali i produženo krvarenje nakon povreda ili hirurških zahvata.
- Poseban problem predstavlja i međudjelovanje aspirina s drugim lijekovima. Mnogi ljudi uzimaju više terapija istovremeno, često bez detaljnog znanja o njihovim interakcijama. Aspirin može pojačati ili oslabiti djelovanje drugih lijekova, što dodatno komplikuje zdravstveno stanje pacijenta. Bez savjeta ljekara, lako se ulazi u začarani krug nuspojava i komplikacija.
U vremenu kada su informacije o zdravlju dostupne na svakom koraku, čini se da ljudi sve češće sami sebi postavljaju dijagnoze i terapije. Savjeti prijatelja, rodbine ili objave na društvenim mrežama često se doživljavaju kao jednako vrijedni kao i mišljenje stručnjaka. Međutim, svaki organizam je drugačiji. Ono što je nekome pomoglo, drugome može ozbiljno naškoditi. Zato je medicinska konsultacija nezamjenjiva, posebno kada je riječ o dugotrajnom uzimanju bilo kojeg lijeka.
Prije nego što se aspirin uvede u svakodnevnu rutinu, potrebno je razgovarati s ljekarom koji će procijeniti da li za to postoji stvarna potreba. Na osnovu zdravstvenog stanja, porodične anamneze i drugih faktora, ljekar može preporučiti odgovarajuću terapiju ili savjetovati alternativne mjere prevencije. U mnogim slučajevima, promjene u načinu života mogu imati daleko veći i dugotrajniji efekat od same tablete.
- Prevencija kardiovaskularnih bolesti ne svodi se isključivo na lijekove. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, kontrola tjelesne težine i upravljanje stresom igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova. Prestankom pušenja, umjerenim unosom alkohola i redovnim kretanjem, rizik od mnogih bolesti može se značajno smanjiti. Lijekovi, uključujući aspirin, trebaju biti samo dio šireg, promišljenog pristupa zdravlju.
Na kraju, važno je shvatiti da aspirin nije ni dobar ni loš sam po sebi – sve zavisi od toga kako, zašto i kome se koristi. Nekontrolisano uzimanje može donijeti više štete nego koristi, dok pravilna primjena, uz nadzor stručnjaka, može biti korisna u određenim situacijama. Briga o zdravlju počinje informisanošću, odgovornošću i spremnošću da se potraži savjet onda kada je to potrebno. Samo takvim pristupom možemo zaštititi sebe od rizika koje često potcjenjujemo.
