U današnjem članku vam pišemo na temu narodnih vjerovanja i tradicija vezanih za džemre, koji označava prelaz iz zime u proljeće. Prema narodnom kalendaru, 5. mart označava dan kada “udara” treće i posljednje džemre, kada priroda počinje da se budi iz zimskog sna.
Džemre je turska riječ koja označava zračni talas ili struju zraka koja dolazi s ciljem da postepeno razbiju mraz i zimske studeni. Tri su različita džemreta, a svako ima svoju posebnu ulogu u proljetnom ciklusu. Prvo džemre dolazi 19. februara i tada počinje otopljenje zraka, što znači da su velike zimske minuse prošle. Drugi talas, koji se naziva džemre u vodi, dolazi 26. februara, kada voda ne može više da se smrzava. I na kraju, treće džemre dolazi 5. marta, kada otopljenje prelazi u zemlju. Tada, prema narodnim vjerovanjima, počinje otapanje zemlje, što znači da je nastupila prava priprema za proljeće.
- Za narod je to vreme kada počinju različiti poljoprivredni radovi. Snijeg i mraz mogu još uvijek iznenaditi, ali brzo se tope. Prema iskustvima starijih generacija, snijeg gotovo uvijek padne zadnji, čak i tokom ljeta. Iako nije baš uvijek moguće predvidjeti ponašanje vremena, iskustvo naroda govori da je ovo pravo vrijeme za pripremu zemljišta. To je trenutak kada se vrši priprema njiva za sjetvu, a voćnjaci se obrezuju i prihranjuju. Takođe, ovo je vrijeme kada poljoprivrednici izlaze na njive i pripremaju ih za sadnju ranog povrća, kao što su salata, luki crveni i bijeli i šećergrah. Stari običaji predviđaju da se zemlja tada zagrijava i postaje pogodna za rad.
Narodni kalendar, kako navodi autor “Narodnog kalendara” Izet Spahić, piše o običajima koji prate svako džemre. Poslije trećeg džemreta, dolaze tzv. babine huke, koje prema legendi traju od 10. do 17. marta. Tijekom ovog perioda, prema narodnim vjerovanjima, u jednom danu se izmijeni sunce, kiša, snijeg, pa čak i kiša i snijeg zajedno, sve uz jako vjetrovito vrijeme. Babine huke su poznate po tome što je ovo vrijeme kada proljeće i zima vode svoj vječiti borbu. Iako proljeće polako dolazi, zima još uvijek povremeno pokazuje svoju snagu, uz promjenjivo vrijeme, što narod tumači kao znak da priroda još uvijek nije potpuno prešla u svoj proljetni ciklus.
- Ova vjerovanja i običaji predstavljaju duboku povezanost naroda sa prirodom, a svaka promjena u vremenu imala je svoje značenje. Čak i u današnjem vremenu, kada moderna tehnologija omogućava precizno praćenje vremenskih uvjeta, ljudi i dalje oslanjaju na stare običaje i vjerovanja koji su im pomagali da prepoznaju prve znakove proljeća i da se pripreme za radove na polju.
Iako danas sve manje ljudi praktikuje poljoprivredu, ovi običaji i vjerovanja i dalje ostaju važan dio kulturnog naslijeđa. Prema narodnom vjerovanju, džemre su oni prvi znakovi da se zima povlači i da proljeće polako preuzima primat. To je vrijeme kada se priroda budi, cvjetovi počinju rasti, a zemlja postaje plodna za nove početke. Zanimljivo je da narodna vjerovanja sugeriraju da proljeće bori sa zimom, iako se s vremenom zima povlači, proljeće ostaje.
Za sve ljubitelje prirode i onih koji poštuju stara vjerovanja, ovo je savršen trenutak da se prisjete važnosti ritmova prirode i da se podsjete na vrijeme kada su ljudi bili u potpunosti povezani sa svakom promjenom vremena i svakom promjenom godišnjeg doba. Narodni kalendar i danas ima svoje mjesto, jer nas podsjeća na to da je priroda uvijek bila, i uvijek će biti, nepresušan izvor mudrosti.
