Pitanje koliku penziju može očekivati osoba koja je dvije decenije radila za minimalnu zaradu ne može se riješiti jednim univerzalnim iznosom. Visina primanja u starosti zavisi od evidentiranih zarada, uplaćenih doprinosa, dužine staža i vrijednosti opšteg boda u trenutku penzionisanja. Zvanični podaci pokazuju da su penzije u Srbiji povećane, ali prosječan iznos ne opisuje položaj građana koji imaju kratak staž i niska primanja. Upravo su oni izloženi najvećem riziku da nakon prestanka rada raspolažu iznosom koji nije dovoljan za osnovne mjesečne potrebe. Zbog toga procjene buduće penzije treba posmatrati oprezno i provjeravati ih na osnovu lične evidencije osiguranika.
• Penzija se ne određuje samo prema posljednjoj plati, već prema zaradama i doprinosima tokom čitavog radnog vijeka.
• Zvanična prosječna penzija u januaru 2026. godine iznosila je 56.843 dinara.
• Penzije su od 1. decembra 2025. usklađene za 12,2 posto, a ne za 14,8 posto.
• Dvadeset godina staža uz minimalne prijavljene zarade najčešće vodi ka veoma niskom obračunatom iznosu.
• Tačna procjena može se dobiti tek uvidom u matičnu evidenciju i korištenjem službenog kalkulatora Fonda PIO.
Stvarni podaci: Prosječna penzija u Srbiji za januar 2026. godine iznosila je 56.843 dinara, što je znatno više od iznosa od 45.775 dinara navedenog u pojedinim medijskim tekstovima. Ipak, prosjek obuhvata različite kategorije korisnika, ljude sa dugim i kratkim stažom, kao i osiguranike koji su tokom karijere primali veoma različite zarade. Zbog toga građanin sa samo 20 godina staža i minimalnim prijavljenim primanjima ne može očekivati penziju blisku državnom prosjeku. Prosječan iznos više govori o cijelom penzijskom sistemu nego o budućem primanju pojedinca.
Prema statističkom pregledu Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, prosjek za januar 2026. utvrđen je na osnovu isplaćenih penzija svim evidentiranim korisnicima. Fond PIO je državna institucija koja vodi matičnu evidenciju osiguranika i obavlja obračun i isplatu penzijskih prava, zbog čega su njegovi mjesečni izvještaji najrelevantniji izvor za ove podatke.
Usklađivanje primanja: Penzije koje su isplaćivane početkom 2026. godine prethodno su povećane za 12,2 posto, počevši od penzije za decembar 2025. godine. U istom procentu promijenjena je i vrijednost opšteg boda, važnog elementa za obračun prvog penzijskog iznosa. To znači da su povećanje osjetili postojeći korisnici, dok je nova vrijednost boda uključena i u obračune građana koji tek ostvaruju pravo na penziju. Tvrdnja o rastu od 14,8 posto odnosi se na raniji period i ne predstavlja aktuelno usklađivanje za 2026. godinu.
Republički fond PIO objavljuje službena saopštenja nakon donošenja odluka o usklađivanju penzija i drugih naknada. Podatak od 12,2 posto zasnovan je na zakonskoj odluci primijenjenoj od 1. decembra 2025, pa je pouzdaniji od naknadnih medijskih interpretacija ili članaka u kojima su pomiješani podaci iz različitih godina.
Način obračuna: Buduća penzija ne računa se tako što se posljednja plata jednostavno pomnoži brojem godina staža. Za svaku godinu posmatra se odnos prijavljene zarade osiguranika i prosječne zarade u državi, a zatim se dobijeni lični bodovi povezuju sa dužinom staža i važećom vrijednošću opšteg boda. Osoba koja je cijeli radni vijek bila prijavljena na minimalac ostvaruje manje bodova od radnika čija je plata bila oko ili iznad državnog prosjeka. Kada se tome doda samo 20 godina staža, konačan obračun može biti veoma nizak.
Zvanično objašnjenje Fonda PIO zasniva se na pravilima iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i podacima evidentiranim za svakog osiguranika. Fond do informacija dolazi iz prijava poslodavaca i evidencije uplaćenih doprinosa, pa se upravo na tim podacima donosi konačno rješenje o visini penzije.
Moguća procjena: U javnosti se često spominje procjena da bi osoba sa 20 godina staža, tokom kojih je stalno primala minimalnu zaradu, mogla dobiti penziju od približno 14.366 dinara. Međutim, taj iznos ne treba predstavljati kao garantovanu penziju za svakog radnika. Obračun zavisi od godina u kojima je osoba radila, tadašnjih prosječnih zarada, evidentiranih osnovica i eventualnih prekida u osiguranju. Razliku mogu napraviti i neprijavljeni periodi rada, neuplaćeni doprinosi ili pogrešno evidentirane plate.
Prediktivni e-kalkulator Fonda PIO napravljen je da na osnovu podataka korisnika prikaže približnu projekciju buduće penzije. Sam Fond naglašava da rezultat kalkulatora nije konačno rješenje, jer se zakonski iznos utvrđuje tek u službenom postupku nakon podnošenja zahtjeva i provjere kompletne evidencije.
Životni troškovi: Čak i kada se prizna najniži zakonom zaštićeni iznos penzije, ljudi sa kratkim stažom i niskim zaradama ostaju među finansijski najugroženijim penzionerima. Hrana, lijekovi, električna energija, grijanje i održavanje doma mogu potrošiti gotovo čitava mjesečna primanja. Položaj je posebno težak za one koji žive sami, plaćaju stanarinu ili nemaju pomoć porodice. Nominalno povećanje penzija zato ne znači automatski i značajno poboljšanje životnog standarda.
Statistički podaci Fonda PIO pokazuju prosječne isplate, ali ne mjere pojedinačne troškove svakog domaćinstva. Njihova važnost je u tome što omogućavaju poređenje penzijskih iznosa kroz vrijeme, dok se stvarna kupovna moć mora posmatrati zajedno sa cijenama osnovnih proizvoda i usluga.
Posebna prava: Zakon o rehabilitaciji odnosi se na građane koji su bili lišeni prava i sloboda iz političkih, ideoloških, vjerskih ili nacionalnih razloga. Vrijeme provedeno u zatvoru može im biti priznato kao poseban penzijski staž u dvostrukom trajanju, dok se određeni period nezaposlenosti može priznati u efektivnom trajanju. Ipak, taj poseban staž nije isto što i redovan staž osiguranja ostvaren radom i uplatama doprinosa. Zbog toga se ova prava ne mogu automatski primijeniti na sve radnike sa niskim penzijama.
Zakon o rehabilitaciji je pravni propis kojim su utvrđena prava rehabilitovanih osoba i način dokazivanja perioda represije, lišenja slobode i prinudne nezaposlenosti. Informacije se zasnivaju na pravosnažnim sudskim odlukama i službenim postupcima, pa su relevantne samo za osobe koje ispunjavaju posebno propisane uslove.
Ja mislim da je teško živjeti nakon dvije decenije rada sa tako malim primanjima. Osjećam da ljudi često prekasno saznaju kako se njihova penzija računa. Svako bi trebao na vrijeme provjeriti jesu li mu doprinosi uredno uplaćeni. Nije dovoljno samo raditi, već je važno biti pravilno prijavljen. Starost bi trebala donositi mir, a ne stalni strah od računa i troškova.
