Neugodan miris crijevnih gasova može otkriti mnogo o probavi: Evo kada je normalan, a kada treba obratiti pažnju
U današnjem članku govorimo o jednoj sasvim prirodnoj pojavi o kojoj mnogi izbjegavaju razgovarati, iako se s njom susreću svakog dana. Ispuštanje vjetrova sastavni je dio rada probavnog sistema, ali njihov posebno neugodan miris ponekad može izazvati zabrinutost. Mnogi se pitaju da li takve promjene dolaze od hrane koju jedu ili mogu ukazivati na određene zdravstvene tegobe. Stručnjaci objašnjavaju da veliku ulogu imaju crijevne bakterije, način ishrane i procesi razgradnje hrane. U nastavku donosimo objašnjenje šta se zapravo događa u organizmu, koje navike mogu pojačati stvaranje gasova i kada je potrebno potražiti savjet ljekara.

-
Ispuštanje crijevnih gasova normalna je tjelesna funkcija koja prati probavljanje hrane.
-
Neugodan miris najčešće nastaje zbog sumpornih spojeva koje proizvode bakterije u crijevima.
-
Određene namirnice, posebno jaja, kupus, luk i mahunarke, mogu povećati količinu gasova ili intenzitet njihovog mirisa.
-
Dugotrajne probavne tegobe ponekad mogu biti povezane s intolerancijama na hranu ili drugim poremećajima.
-
Promjene prehrambenih navika mogu pomoći, ali bolovi, krv u stolici i neobjašnjiv gubitak težine zahtijevaju medicinsku procjenu.
Prirodna pojava:
Iako se često smatra nečim neugodnim, oslobađanje gasova zapravo pokazuje da se u probavnom sistemu odvijaju uobičajeni procesi. Tokom jela i pića gutamo određenu količinu zraka, dok dodatni gasovi nastaju kada bakterije u debelom crijevu razgrađuju ostatke hrane. Prema medicinskim podacima, zdrava osoba može ispuštati vjetrove više puta dnevno, a njihova učestalost razlikuje se od čovjeka do čovjeka. Zato povremene promjene ne moraju značiti da postoji zdravstveni problem. Mnogo je važnije primijetiti da li se uz njih pojavljuju drugi simptomi.
Prema američkom Nacionalnom institutu za dijabetes, probavne i bubrežne bolesti (NIDDK), prosječna osoba ispušta gasove približno 8 do 14 puta dnevno. Ova zdravstvena institucija informacije zasniva na medicinskim istraživanjima i stručnoj literaturi, zbog čega predstavlja relevantan izvor za razumijevanje normalne probave.
NIDDK
Neugodan miris:
Za izrazito neugodan miris nisu odgovorni svi crijevni gasovi. Najveći dio njihove zapremine čine supstance koje gotovo nemaju miris, poput dušika, vodika i ugljendioksida. Međutim, tokom bakterijske razgradnje hrane mogu nastati spojevi koji sadrže sumpor. Među njima je sumporovodik, poznat po karakterističnom mirisu pokvarenih jaja. Čak i mala količina takvih spojeva može biti dovoljna da gasovi postanu veoma neugodni. Intenzivan miris zato ne znači automatski da osoba ima bolest ili ozbiljno narušenu crijevnu floru.
Prema medicinskoj bazi MedlinePlus, koju vodi američka Nacionalna medicinska biblioteka, neugodan miris nastaje djelovanjem bakterija koje proizvode sumporne gasove. MedlinePlus objavljuje zdravstvene informacije zasnovane na medicinskim saznanjima i namijenjene razumijevanju tjelesnih funkcija.
MedlinePlus
Uticaj hrane:
Ono što pojedemo može značajno promijeniti način na koji crijeva proizvode gasove. Jaja, meso, bijeli luk i određene vrste povrća kod nekih ljudi doprinose intenzivnijem mirisu. S druge strane, grah, leća, kupus i brokula mogu povećati količinu gasova zbog sastojaka koji se ne razgrađuju potpuno u tankom crijevu. Kada stignu do debelog crijeva, bakterije ih fermentiraju i pritom oslobađaju gasove. Ipak, ove namirnice nisu štetne samo zato što izazivaju vjetrove. Mnoge sadrže hranjive materije neophodne za pravilno funkcionisanje organizma.
Prema britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), određene namirnice mogu izazvati učestalije ili neugodnije gasove. NHS svoje preporuke objavljuje kroz stručne zdravstvene vodiče namijenjene stanovništvu, a posebno naglašava individualne razlike u podnošenju hrane.
NHS
Crijevne bakterije:
U probavnom sistemu živi velika zajednica mikroorganizama koja učestvuje u razgradnji hrane i drugim važnim procesima. Njihov sastav nije jednak kod svih ljudi, a može se mijenjati s godinama, načinom prehrane ili upotrebom određenih lijekova. Naprimjer, nakon antibiotske terapije neke osobe primjećuju pojačanu nadutost ili promjene stolice. Ipak, izrazito neugodan miris vjetrova nije dovoljan dokaz da u crijevima nedostaje korisnih bakterija. Također nije opravdano pretpostaviti da će svaki probiotički preparat riješiti problem.
Prema objašnjenjima NIDDK-a, mikroorganizmi u debelom crijevu učestvuju u razgradnji ugljikohidrata koje organizam prethodno nije probavio. Institut ova objašnjenja temelji na medicinskoj literaturi i istraživanjima probavnih funkcija, što pomaže razlikovanju normalne fermentacije od mogućih zdravstvenih poremećaja.
NIDDK
Probavne smetnje:
Ponekad učestali gasovi mogu biti povezani s teškoćama u probavljanju pojedinih sastojaka hrane. Osobe koje ne podnose laktozu često nakon mliječnih proizvoda osjećaju grčeve, nadutost ili dobiju proljev. Slične tegobe mogu se pojaviti kod sindroma iritabilnog crijeva ili celijakije. Međutim, nijedna od tih bolesti ne može se prepoznati samo na osnovu mirisa vjetrova. Za pravilnu procjenu potrebno je uzeti u obzir trajanje simptoma, prehrambene navike i eventualne dodatne tegobe.
Prema medicinskim smjernicama NHS-a, učestali gasovi praćeni bolovima, proljevom ili zatvorom mogu zahtijevati pregled. Njihove informacije povezuju klinički prepoznate simptome s mogućim probavnim stanjima, bez postavljanja dijagnoze samo na osnovu jednog znaka.
NHS
Korisne navike:
Kod blažih tegoba jednostavne promjene mogu donijeti olakšanje. Sporije jedenje, temeljitije žvakanje hrane i smanjenje gaziranih napitaka mogu pomoći da se tokom obroka proguta manje zraka. Korisno je i pratiti nakon kojih namirnica se javlja nadutost, umjesto odmah izbacivati velike grupe hrane. Redovno kretanje i postepeno povećavanje unosa vlakana također mogu olakšati probavu. Ako se uz gasove pojave krv u stolici, neobjašnjiv gubitak težine ili uporni bolovi, potrebno je javiti se ljekaru. Iznenadni jaki bolovi s povraćanjem i nemogućnošću ispuštanja stolice ili gasova zahtijevaju hitnu procjenu.
Prema preporukama klinike Mayo, promjene svakodnevnih navika mogu pomoći kod uobičajenih probavnih tegoba. Ova medicinska ustanova objavljuje stručne informacije zasnovane na kliničkoj praksi, uz posebno naglašavanje simptoma zbog kojih je potrebno potražiti medicinsku pomoć.
Mayo Clinic

Ja mislim da se ljudi ne trebaju stidjeti razgovarati o ovakvim stvarima. Osjećam da mnogi nepotrebno brinu čim primijete neku promjenu u probavi. Po mom mišljenju, važno je slušati svoje tijelo i obratiti pažnju na ono što jedemo. Ja vjerujem da male promjene u svakodnevnim navikama nekada mogu mnogo pomoći. Ipak, smatram da je uvijek bolje pitati ljekara nego samostalno nagađati šta nije u redu sa zdravljem.










