Svako ko ima kuću, okućnicu, baštu ili vikendicu zna koliku glavobolju mogu donijeti zmije kad se pojave tamo gdje im nije mjesto. Nisu sve otrovne, ali i one bezopasne mogu izazvati strah i nemir. Zato je najbolje spriječiti nego liječiti – a u ovom slučaju, bolje je da se zmije ni ne zadrže kod vas, nego da razmišljate kako da ih se riješite.
- Iako se čini kao da se zmije pojavljuju niotkuda, one zapravo vrlo pažljivo biraju gdje će se nastaniti. Njih privlače vlaga, hladovina i zaklon. Najradije se zavuku tamo gdje ih niko ne dira, gdje mogu neprimjetno da se kreću i imaju pristup hrani – a to su najčešće gomile drveta, trupci, daske, gusta žbunja i visoka trava. I što je najgore, ista ta mjesta privlače i miševe i glodare, koji su prirodna hrana za mnoge vrste zmija. Dakle, kad stvorite uslove za miševe – doveli ste i zmije.
Zato je prvi i najvažniji korak uređenje okoliša. To ne znači da vam dvorište mora izgledati kao park, već da ga držite pod kontrolom. Redovno košenje trave i šišanje živica, naročito onih koje rastu tik uz tlo, smanjuje mogućnost da se zmije uopšte približe. Ne ostavljajte kamenje i drva za ogrev po zemlji, već ih odložite dalje od kuće i – što je ključno – na povišene police. Time ne samo da uklanjate zaklone za zmije, već i onemogućavate glodarima da se tu nastane.
- Ako imate kućne ljubimce, ne zaboravite da i njihova hrana privlači glodare. Zato je čuvajte u hermetički zatvorenim posudama, kako miris ne bi mamio neželjene goste.
Za one koji žive u područjima gde su zmije češće, preporučuje se još nekoliko dodatnih koraka. Prvo, redovno rotirajte predmete po dvorištu – stare gajbe, saksije, daske – sve što dugo stoji postaje potencijalno skrovište. Uklonite krhotine, rupe u zemlji, izrasline koje mogu postati sklonište.
Za one koji žele dodatni nivo zaštite, postoji i opcija ograđivanja prostora ogradom otpornom na zmije. Takva ograda treba biti napravljena od čelične mreže, plastične folije ili guste mreže, visoka najmanje 100 cm, a zakopana u zemlju do 120 cm dubine. Nagib prema spolja dodatno otežava zmijama da se popnu.
- Jedan od zanimljivijih i prirodnijih pristupa je korištenje materijala koji otežavaju kretanje zmijama. Na primjer, šišarke, lišće božikovine, šljunak ili čak ljuske jajeta predstavljaju neugodan teren za klizanje. Postavite ih na mjesta koja želite zaštititi – oko kuće, ispod prozora, blizu šupa.
Postoje i biljke koje zmije ne vole. Njihovo mirisno ili otrovno svojstvo djeluje kao prirodni repelent. Neven, limunska trava i pelin su među najefikasnijim. Osim što odbijaju zmije, ove biljke mogu uljepšati vrt, a pelin je poznat i po ljekovitim svojstvima. Priroda, ako joj damo šansu, zna kako da nas zaštiti.
- Važno je napomenuti – zmije nisu zle. One su deo ekosistema i često korisne jer drže pod kontrolom populaciju glodara. Ali razumljivo je da niko ne želi da ih vidi kraj kuće. Zato stvaranjem nepovoljnih uslova za njih, štitimo svoj prostor, a da ne narušavamo prirodnu ravnotežu.
Ukratko: ako želite da vas zmije zaobiđu, morate im jasno staviti do znanja da kod vas nema ni mira, ni zaklona, ni hrane. To nije teško – samo malo truda, malo reda i malo znanja. Pa neka se one zapute negdje drugo.
A vi, kad sjednete pred kuću uveče i znate da ste napravili sve što treba – možete u miru popiti kafu. Bez straha, bez iznenađenja, i bez potrebe da gledate ispod svake daske. Jer ste, na svoj način, napravili prostor u kojem ste gospodar svog dvorišta – i to na pametan, prirodan način.
