Svi smo barem jednom kupili nešto u kineskim radnjama bilo da je riječ o majici koja nas je privukla niskom cijenom, sitnicama za kuću ili igračkama za djecu. Ali postoji jedna stvar o kojoj mnogi i dalje ne znaju ništa, a mogla bi da vas natjera da sljedeći put dvaput razmislite prije nego što jeftin komad garderobe spustite u korpu.

- Ako ste ikada ušli u kinesku prodavnicu s odjećom, sigurno ste primijetili neobičan, intenzivan miris koji lebdi u vazduhu. Taj miris nije slučajan – dolazi od brojnih hemikalija koje se koriste tokom proizvodnje, a ono što je posebno zabrinjavajuće jeste činjenica da su mnoge od tih supstanci zabranjene u Evropskoj uniji i SAD-u, ali su i dalje dozvoljene u Kini i drugim azijskim zemljama, navodi Natural News.
Ne radi se samo o “jeftinoj robi”
Nemojte, međutim, pomisliti da ćete izbjeći ove hemikalije samo tako što ne kupujete u kineskim trgovinama ili na štandovima. Istina je mnogo složenija i, nažalost, još zabrinjavajuća. U Kini i širom Azije proizvodi se veliki dio zapadnjačke garderobe, uključujući odjeću najpoznatijih svjetskih brendova – od luksuznih do sportskih i casual linija.
U zemljama trećeg svijeta propisi o korištenju štetnih materija su mnogo blaži, a vlasnici fabrika na taj način smanjuju troškove proizvodnje. Rezultat toga je da hemikalijama natopljena odjeća ne završava samo u malim lokalnim radnjama, već i na policama prestižnih butika širom svijeta – i na kraju u našim ormarima i na našim tijelima.
- Šta zapravo udišemo i nosimo?
Greenpeace je uspio dokazati da čak 20 poznatih svjetskih modnih brendova koristi opasne hemikalije u procesu proizvodnje. Među njima su pronađeni i spojevi poput ftalata, azo-boja i formaldehida, koji se koriste za postizanje živih boja, otpornosti na gužvanje ili protiv plesni tokom transporta.
Ove supstance ne samo da zagađuju okoliš, već mogu imati i ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi. Alergijske reakcije, iritacije kože, hormonalni poremećaji i poremećaji disanja su samo neki od problema koji se povezuju sa dugoročnom izloženošću ovim hemikalijama.
Zašto nas privlače?
Postavlja se pitanje: zašto onda ljudi i dalje masovno kupuju takvu odjeću? Odgovor je jednostavan – niske cijene i atraktivan dizajn. Brza moda omogućava da za malo novca dobijemo garderobu koja izgleda moderno, ali rijetko ko razmišlja o tome kakva je cijena koju plaća naše zdravlje ili planeta.
- Kako da se zaštitite?
Iako je gotovo nemoguće potpuno izbjeći proizvode iz masovne tekstilne industrije, postoje koraci koji mogu smanjiti rizik:
✅ Operite novu odjeću prije nošenja – stručnjaci savjetuju da novu garderobu uvijek perete (po mogućnosti dvaput) kako biste isprali barem dio hemikalija.
✅ Koristite prirodna sredstva za čišćenje – dodavanje malo sode bikarbone ili sirćeta u prvu vodu za pranje može pomoći u neutralizaciji mirisa i ostataka štetnih tvari.
✅ Birajte prirodne materijale – pamuk, lan i bambus koji imaju sertifikate (poput GOTS) garantuju manju količinu toksičnih boja i tretmana.
✅ Provjerite etiketu – ako odjeća intenzivno miriše na hemikalije ili vam boje izgledaju neprirodno jarko, vjerovatno je tretirana štetnim supstancama.
Zabluda o brendovima
Nemojte misliti da su skupi brendovi potpuno “čisti”. Studije su pokazale da i luksuzne modne kuće koriste fabrike u Aziji gdje se često zanemaruju ekološki standardi. Razlika je u tome što se štetne hemikalije često vještije sakriju iza glamurozne ambalaže i marketinga.
- Moda koja truje planetu
Osim rizika za naše zdravlje, tekstilna industrija odgovorna je za oko 20% ukupnog svjetskog zagađenja vode, a mnoge fabrike hemijski otpad ispuštaju direktno u rijeke i mora. To znači da svaki put kada kupimo novi komad odjeće iz brze mode, indirektno učestvujemo u tom ciklusu.
Zaključak: Moda s druge strane ogledala
Naša garderoba možda izgleda bezazleno, ali istina iza etikete često je drugačija. Sljedeći put kada osjetite onaj specifičan miris hemikalija u prodavnici, sjetite se – možda udišete posljedice masovne proizvodnje koja zdravlje i prirodu stavlja na drugo mjesto.
Moda bi trebala biti izražavanje stila i radosti, a ne izvor opasnosti. Zato birajmo pametnije – za sebe, za druge i za planetu.