Paradajz često pogrešno svrstan među povrće, u stvarnosti je voće koje se ističe brojnim zdravstvenim prednostima, posebno u regulaciji krvnog pritiska. S dolaskom proljeća i raznovrsnim sezonskim namirnicama na tržnicama, upravo paradajz dobija poseban značaj zahvaljujući svom bogatom nutritivnom sastavu i pristupačnosti.
- Stručnjaci sve češće naglašavaju važnost konzumacije namirnica koje pomažu u održavanju stabilnog krvnog pritiska, jer je to ključno za prevenciju ozbiljnih stanja poput srčanog i moždanog udara. Paradajz u tom pogledu zauzima visoko mjesto na listi preporučenih namirnica, zahvaljujući kombinaciji visokog udjela kalija, niskog udjela natrija, velikom postotku vode te prisustvu likopena – moćnog antioksidansa.
Jedna prosječna rajčica sadrži oko 292 miligrama kalija, a samo 6,15 miligrama natrija, što je omjer koji izuzetno pogoduje zdravlju srca i krvnih sudova. Kalij pomaže u smanjenju napetosti krvnih žila, čime pomaže u snižavanju krvnog pritiska, dok nizak unos natrija doprinosi sprječavanju njegovog naglog rasta.
- Osim toga, paradajz čini 94% voda, što dodatno doprinosi hidrataciji tijela i održavanju ravnoteže tekućine – još jedan važan faktor za regulaciju pritiska. Ipak, ono što paradajz čini zaista izuzetnim jeste prisustvo likopena, prirodnog biljnog pigmenta iz porodice karotenoida, koji ima 10 puta jača antioksidativna svojstva od vitamina E.
Prema istraživanju objavljenom u Journal of Herbal Medicine 2022. godine, redovna konzumacija likopena u dozi od 15 mg dnevno tokom najmanje osam sedmica može značajno smanjiti sistolički pritisak – u prosjeku za 2,63 mmHg. Osobe koje već pate od hipertenzije imale su posebno izražene koristi od ove supstance.
- Uz to, paradajz je i izvor vitamina C, važnog za imunitet i borbu protiv upala. Ima pozitivan uticaj na crijevni mikrobiom, jer podstiče rast korisnih bakterija, koje pomažu u smanjenju sistemskih upala i jačanju opšte otpornosti organizma.Za one koji se bave intenzivnim fizičkim aktivnostima, sok od paradajza se preporučuje kao napitak za brži oporavak i smanjenje oksidativnog stresa, jer djeluje kao prirodni izvor elektrolita i antioksidansa.
Paradajz pripada porodici Solanaceae i uspješno se uzgaja i na otvorenom i u staklenicima. Biljka razvija snažan korijenski sistem, koji se može protegnuti do 1,5 metara dubine, iako je većina korijena koncentrisana u gornjih 40–50 centimetara tla. U klimatskim uslovima srednje Evrope, optimalni uvjeti za rast paradajza traju od februara do oktobra, s dnevnim svjetlom od 8 do 10 sati koje je neophodno za cvjetanje i formiranje plodova.
- Paradajz pokazuje umjerenu potrebu za vodom, a posebno osjetljiva faza nastupa tokom cvatnje i zametanja plodova, koja traje 1–2 mjeseca. Tokom tog perioda biljka zahtijeva umjerenu vlagu u tlu i zraku – oko 60–70% poljskog kapaciteta vode i 50–60% relativne vlažnosti zraka.
Osim nutritivne vrijednosti, paradajz je i izuzetno svestran u kulinarstvu – može se koristiti sirov u salatama, kuhan u umacima, sušen, pečen ili kao dio sokova i supa. Njegova jednostavnost i široka dostupnost čine ga svakodnevnim saveznikom u zdravoj prehrani.Zahvaljujući svemu navedenom, paradajz nije samo obična namirnica – on je funkcionalna hrana koja pomaže u prevenciji mnogih hroničnih bolesti, podržava zdravlje srca, poboljšava funkciju crijeva i doprinosi ukupnom blagostanju.
