U današnjem članku vam donosimo jednu izuzetno zanimljivu priču koja je nedavno privukla veliku pažnju javnosti.
Ova priča potiče iz Sarajeva, gdje je provedena anketa koja je izazvala brojne reakcije među građanima, a postavljeno je jedno provokativno pitanje: „Koju državu najviše mrzite?“ Očekivanja su bila da će pitanje otvoriti prostor za nacionalne podjele, političke frustracije i stare balkanske razmirice, no rezultati ankete su iznenadili sve. Umjesto govora mržnje, građani Sarajeva su pokazali visoku dozu zrelosti, tolerancije i sposobnosti da odbace negativne predrasude prema drugim državama.
Jedan od najvažnijih trenutaka u anketi bio je način na koji su anketirani građani odmah odbacili samu ideju mržnje. Ljudi su reagirali spontano, iskreno i bez ikakvih znakova netrpeljivosti. „Politika je jedno, narod je drugo“, rekao je jedan prolaznik, objašnjavajući svoj stav jednostavno, ali duboko ljudski. U njegovom glasu nije bilo ni trunke ogorčenosti, već samo umora od beskrajnih političkih sukoba koji se često plasiraju iznad stvarnih potreba građana. Ovaj stav je bio zajednički za većinu anketiranih i pokazivao je da ljudi u Sarajevu, umorni od podjela, žele mirnije okruženje bez stalnih napetosti i neprijateljstava. Na pitanje koje je imalo potencijal izazvati podjele, Sarajlije su odgovorile s razumijevanjem i željom za suživotom.
- U drugom dijelu ankete, novinari su razgovarali s mlađim građanima, među kojima je bilo i studenata i radnika koji su žurili na posao. Odgovori mladih su bili posebno upečatljivi. „Mi na Balkanu imamo toliko svojih problema da mrziti još nekoga… nema smisla“, rekao je jedan mladić, jasno naglasivši da, iako regija nosi mnoge političke izazove, postoje mnogo važniji problemi kojima bi se ljudi trebali baviti. Takav stav potvrđuje svakodnevni osjećaj mnogih Sarajlija – ljudi žele raditi na stvarima koje im omogućuju bolji život, umjesto da se upuštaju u bespotrebne podjele. Humorne primjedbe, poput one sredovječnog gospodina koji je rekao da najviše mrzi „poreze“, samo su dodatno naglasile da građani nisu skloni nerealnim mržnjama prema drugim narodima ili državama, već se suočavaju sa svakodnevnim životnim problemima. Ovaj odgovor odražava širu društvenu stvarnost u kojoj ljudi, bez obzira na svoje poreklo ili vjeru, žele stabilnost, socijalnu sigurnost i bolji život, a ne mržnju.
Ovakav pristup građana odjeknuo je i u medijima, a domaći portali poput Klix.ba, Avaza i N1 ranije su pisali o sličnim reakcijama među Sarajlijama, naglašavajući kako je Sarajevo grad koji je prošao kroz mnogo toga, ali njegovi građani danas razumiju vrijednost mira i suživota. Ovi portali ističu da, unatoč teškoj prošlosti, Sarajlije često pokazuju najviši nivo građanske svijesti i želje za izgradnjom boljeg društva. Građani Sarajeva, koji su godinama svjedočili razaranju i podjelama, danas pokazuju visok nivo tolerancije prema drugim narodima i kulturama. Takav kolektivni stav jasno pokazuje da je Sarajevo mjesto koje razumije važnost suživota, a ne mržnje. Ovi izvještaji u medijima samo potvrđuju ono što je vidljivo i u samoj anketi – ljudi su mnogo ispred politike kad je riječ o suživotu.
Kako je anketa odmicala, postalo je jasno da se u Sarajevu, bez obzira na različito porijeklo, identitet ili vjeru, razvija snažna i jedinstvena poruka: mržnja više nema mjesto. Mnogi anketirani su ponovili da bi trebalo ulagati u povezivanje, jer „svima je život već dovoljno težak“, umjesto da se gubi energija na besmislene podjele. Jedna mlađa žena je, s jasnim stavom, istaknula da joj je „besmisleno mrziti državu kada obični ljudi uvijek izvuku najbolje jedni iz drugih“. Ovaj odgovor također je bio svojevrsna reakcija na duge godine političkih i društvenih sukoba, te je naglasio želju za zajedničkom izgradnjom budućnosti. Takav pozitivan pristup bio je posebno vidljiv među mladima koji jasno odbacuju kolektivnu mržnju kao opciju. Za njih, prošlost je prošlost, a sadašnjost je prilika za bolji i mirniji život. Ovaj duh zajedništva i optimizma je ono što karakterizira Sarajevo danas.
- Domaći portali poput Oslobođenja izvještavaju da su stanovnici Sarajeva, kroz slične javne ankete, često pokazali visok stepen tolerancije prema drugim narodima i kulturama. Takođe, Radio Sarajevo prenosi da je među mladima sve prisutniji stav da je kolektivna mržnja neproduktivna i da je potrebno ulagati u bolju budućnost. Nova BH je, pak, istaknula želju građana za stabilnošću, ekonomskim reformama i socijalnom sigurnošću, što jasno pokazuje da su podjele i mržnja u drugom planu, dok su prioriteti stanovnika Sarajeva vezani za konkretne, svakodnevne životne izazove. Građani Sarajeva, svjesni svojih teškoća, smatraju da je najbolje ulagati napore u povezivanje i izgradnju zajedničke budućnosti.
Kako se anketa bližila kraju, novinari su očekivali da će se možda pojaviti neki negativni komentari, ali većina ispitanika je i dalje odbijala mržnju kao opciju. Umjesto toga, razgovor se spontano okretao ka lokalnim problemima – životnom standardu, zapošljavanju, zdravstvu i infrastrukturi. To je dodatno ukazalo na činjenicu da su Sarajlije više usmjereni na konkretne, svakodnevne izazove nego na mržnju prema drugim narodima. U cijeloj anketi bio je prisutan duh multikulturalnosti i poštovanja prema različitostima, koji je godinama krasio ovaj grad. Građani Sarajeva, i dalje iznad svih podjela, žele graditi bolji život za sebe i svoje sugrađane.
