Danas u članku vam pišemo o istraživanju koje se bavilo percepcijom mržnje i tolerancije u Hrvatskoj, a koje je izazvalo veliku pažnju. Pitanje “Koju državu najviše mrzite?” postavljeno je građanima, a rezultati ankete pokazali su mnogo više nego što su istraživači očekivali, otkrivajući složenije stavove o drugim narodima i državama.
- Na prvi pogled, pitanje o mržnji može delovati kao izuzetno osetljivo, a sam odgovor može otkriti duboko ukorenjene predrasude, koje je društvo možda nesvesno zadržalo. Ipak, rezultati ove ankete nisu bili jednostavni ni jednoznačni. Mnogi su ispitanici iskazali negativna osećanja prema državama koje imaju komplikovanu istoriju sa Hrvatskom, kao što su Srbija i Bosna i Hercegovina.
Ratni sukobi i političke nesuglasice koji su obeležili prošlost regiona, ostavili su tragove u kolektivnoj svesti. Ipak, interesantno je to da su neki odgovori išli i dalje od regionalnih granica, pa su ispitanici spomenuli i velike globalne sile poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine. Ove države, prema mišljenju ispitanika, previše se mešaju u unutrašnje poslove drugih nacija, što utiče na globalnu stabilnost. Ovaj širi pogled na svetska pitanja, koji je prisutan među hrvatskim građanima, verovatno je rezultat globalizacije i dostupnosti informacija putem interneta i društvenih mreža.
Iako su neki odgovori ukazivali na to da su u Hrvatskoj i dalje prisutne tenzije prema nekim zemljama, rezultati ankete nisu bili previše negativni. Zanimljivo je da je veliki broj ispitanika naveo da ne oseća mržnju prema nijednoj zemlji. Ovakvi odgovori ukazuju na pomak u društvenim normama, naročito među mladim generacijama. Ovi ljudi su odrasli u vremenu kada su globalizacija i međusobna povezanost postali svakodnevna stvar, pa stoga imaju otvoreniji pogled na svet. Mladi su često skloni traženju mira i suživota, a mnogi su se složili da je besmisleno trošiti energiju na mržnju jer ona ne donosi ništa dobro. Ovaj stav odražava promene koje se dešavaju u društvu, u kojem prevladavaju stavovi koji favorizuju saradnju umesto sukoba.
- Među ispitanicima su se našli i stariji ljudi, koji su, iako odrasli u drugačijem vremenu, istakli da je važno gledati na svaku zemlju i narod sa pozitivne strane. Jedna starija učesnica ankete iz Zagreba naglasila je da “svaka zemlja ima svoje dobre i loše strane”, te da je generalizacija pogrešna i nespravedna. Ovaj odgovor daje nadu da se postepeno brišu predrasude i da se društvo kreće ka većem razumevanju, u kojem ne postoje granice između dobrih i loših nacija. Tolerancija, koja je nekada bila rezervisana za manje grupe, sada je postala mnogo šira i dostupnija svima, bez obzira na starost ili pol.
Iako postoje negativni stavovi prema nekim državama, rezultati ove ankete otkrivaju da je u društvu snažna volja za promenama. Mladi su posebno naglasili važnost saradnje i miroljubivih odnosa. To otvara mogućnost za bolju budućnost Balkana, u kojoj se granice ne samo fizički brišu, već i mentalno, kroz prevazilaženje starih predrasuda i sukoba. Ovi rezultati ne samo da ukazuju na to da postoje promene, već pružaju i nadu da bi budućnost mogla doneti jaču saradnju među narodima koji su se neko vreme gledali kao neprijatelji.
- Pitanje tolerancije i međusobnog poštovanja postaje sve važnije u Hrvatskoj, ali i širom Balkana. Uprkos postojanju istorijskih tenzija, postoji želja da se te prepreke prevaziđu. Istraživanje je pokazalo da su ljudi, posebno među mladima, spremni da biraju put razumevanja i saradnje. Ovi odgovori otkrivaju da postoji prostor za izgradnju mira i da i dalje postoje oni koji veruju u svet gde mržnja nije dominirajući faktor. Čak i kad su postojali negativni odgovori, većina je ipak imala pozitivan stav prema mogućnosti zajedničkog suživota, što nam daje nadu u bolju i mirniju budućnost.
Kako bi se ove promene podržale, važno je nastaviti sa obrazovanjem mladih o važnosti međusobnog poštovanja i razumevanja, kao i o značaju zajedničkog življenja u miru. Ova anketa pokazuje da, bez obzira na prošlost, postoji volja da se promeni narativ o Balkanu i izgrade temelji za bolje međususedske odnose.
