U današnjem članku vam donosimo neobičnu priču o Muhamedu koji je osvojio simpatije cijelog svijeta zbog njegove inteligencije.Muhammad kaže: “Prema određenim definicijama kojih se pridržavam, smatram da tečno govorim jezik kada sam u mogućnosti uključiti se u nezavisnu svakodnevnu komunikaciju, sličnu interakcijama koje čovjek doživljava kada razgovara s drugom osobom u autobusu.” Muhamed Mešić, izuzetna ličnost s naših prostora u 39. godini života primjer je neobične pojave.
- Ovaj pravnik i poliglota iz Tuzle posjeduje sposobnost komunikacije na preko 73 jezika i kontinuirano stječe nove lingvističke vještine, talenat koji je izazvao veliko divljenje. Njegovo putovanje u strane jezike počelo je sasvim spontano tijekom obiteljskog odmora u Grčkoj. Štoviše, sa 16 godina već je stekao istaknutu ulogu gradskog vijećnika. Kao priznanje za svoja postignuća, dobio je prestižnu nagradu “Brainswork Make a Difference Award” 2010. godine.
Nakon njegova rođenja 1984. bilo je nemoguće predvidjeti izvanredan lingvistički talent koji će kasnije pokazati. Do 26. godine već je savladao 56 jezika. Muhammad je osnovno i srednje obrazovanje završio u Tuzli, a tokom rata često se susretao s vojnicima UNPROFOR-a iz Švedske, Pakistana i Norveške, što je raspirilo njegovu radoznalost i navelo ga da nauči poneku riječ na švedskom, urdu i norveškom jeziku.
- Do danas je profesionalno djelovao u više od 20 zemalja na četiri kontinenta. Bio je savjetnik predsjednika Makedonije i gradonačelnika Tuzle. Trenutno obnaša dužnost voditelja osiguranja i višeg savjetnika u “Keller Grundbau” u Beču. Osim toga, stekao je diplomu prava na jednom austrijskom sveučilištu. Ovo lingvističko čudo govori 12 jezika i sposobno je bez napora sudjelovati u razgovoru na još 61 stranom jeziku.
Moj prvi susret sa stranim jezikom bio je tijekom obiteljskog odmora u Grčkoj, gdje sam se susreo s grčkim. Zaista, ovo iskustvo mi je poslužilo kao prava inspiracija. Zatekao sam se kako sjedim u hladu i pozorno slušam razgovore gazdarice i njezine kćeri o svakodnevnim temama. U jednom trenutku žena je spomenula perilicu rublja na grčkom, što je doslovno prevedeno značilo “ovo je perilica rublja”. Ovaj izraz mi se od tada urezao u sjećanje kao prva riječ koju sam naučio na stranom jeziku, dok je Mugamed govorio o vlastitom putu usvajanja svog prvog stranog jezika.
- Njegov lingvistički repertoar proteže se od hebrejskog do jidiša, japanskog do baskijskog; niti jedan jezik nije izvan njegovog razumijevanja, a on asimilira nove nevjerojatnom brzinom, tvrdeći da je njegov pristup pristup jedinstvu. Neophodno je imati želju, a ja sam tu želju posjedovao. Snaga ljudske volje je izvanredna; je često glavni “krivac” za naša postignuća. Svijet se čini drugačijim kada se promatra kroz objektiv različitih jezika, budući da mnoštvo misli izraženih na stranim jezicima može prenijeti potpuno novu perspektivu u usporedbi s jednim jezikom.
Gledište se mijenja kada se jedna riječ prevede na više jezika, kako je jednom rekao za Al Jazeeru. Obično je potrebno razdoblje od dva do tri tjedna da Muhammad stekne osnovne komunikacijske vještine i bitne aspekte jezika. “Često nije dovoljna samo želja, treba pokazati upornost”, istaknuo je. “Ovo načelo jednako se odnosi na usvajanje jezika i na sve znanstvene discipline. Morate identificirati najjednostavnije i najučinkovitije metode za razumijevanje predmeta, a uz upornost, uspjeh postaje neosporan zaključak.”
- Od ranog djetinjstva Muhamed je počeo čitati i pisati, smatrajući da je instinktivnije sastavljati tekst s desna na lijevo. Njegovi bi roditelji čitali njegove spise gledajući ih u zrcalu, a čak i u modernom okruženju, on nastavlja hvatati bilješke tijekom sastanaka na hebrejskom ili arapskom. Prema određenim definicijama kojih se držim, smatram da tečno govorim jezik kada mogu samostalno komunicirati svakodnevno, slično interakcijama koje imamo dok sjedimo pokraj nekoga u autobusu. Jezici s kojima sam proveo više vremena, kao što su engleski, talijanski, portugalski i turski, su oni kojima posjedujem značajan nivo znanja—iako Muhammad ostaje skroman u tom pogledu.
Na početku svog akademskog rada razvio je interes za discipline poput japanologije, semitizma i židovstva, a najbliže institucije koje su nudile ove studije bile su u Beogradu i Beču. Nakon završene građevinske škole karijeru sam započeo u građevinskoj tvrtki, a nakon završenog pravnog fakulteta počeo sam raditi kao odvjetnik. S obzirom na moje duboko poštovanje prema jezicima i moju strast prema putovanjima, kao i želju za upoznavanjem različitih kultura i nacija, ovo zanimanje savršeno odgovara mojim interesima.
- Tijekom godine sam u avionu više od 200 dana od 360. Moja putovanja često uključuju pohađanje raznih predavanja, seminara i edukacija. Ipak, ne žalim zbog ovakvog načina života, zaključio je Mešić. Što čini savantizam? Konkretno, prema Wikipediji, kod njega je identificiran oblik savant sindroma, a njegove izvanredne sposobnosti privlače pažnju akademske zajednice. Savantizam je mentalni poremećaj, urođen ili stečen, koji je posljedica razvoja mozga, što rezultira time da pojedinci koji pate od ovog stanja postižu iznimnu razinu mentalnih sposobnosti ili talenta u jednoj ili više domena.
Izvanredni talenti koje pokazuju ti pojedinci obuhvaćaju raznolik niz fino izbrušenih vještina, u rasponu od savršenog pamćenja i intrigantne sinestezije do brzih izračuna. Iako postoji značajna povezanost s autizmom, službena psihologija i medicina ne kategoriziraju savantizam pod istu klasifikaciju; nije prepoznato kao bolest. Pojam “poremećaj” primjenjuje se na savantizam i druga mentalna stanja u klasifikacijama kako bi se izbjegla šira pitanja povezana s upotrebom pojmova kao što su “bolest” ili “bolesno stanje”.
