Krvna grupa je nešto što većina ljudi zapamti tek u trenutku kada im zatreba transfuzija. Ipak, posljednjih godina sve više istraživanja pokušava da poveže krvne grupe sa sklonostima ka određenim bolestima, otpornosti na infekcije i čak nekim osobinama organizma. Zbog toga se često postavlja pitanje – postoji li “najbolja” krvna grupa?
Kratak i iskren odgovor je: ne postoji savršena krvna grupa. Svaka od njih nosi i prednosti i rizike, a ukupno zdravlje mnogo više zavisi od načina života, genetike i navika nego od same krvne grupe. Ipak, zanimljivo je pogledati šta nauka zasad sugeriše.
Krvna grupa A – stabilnost uz viši nivo stresa
Osobe s krvnom grupom A imaju određene zaštitne faktore. Manje su podložne norovirusu, a istraživanja pokazuju da su i manje privlačne komarcima. Međutim, ova grupa ima i nekoliko izraženih rizika.
Kod ljudi s krvnom grupom A češće se bilježe povišeni nivoi LDL (“lošeg”) holesterola, što povećava vjerovatnoću srčanog udara i moždanog udara u mlađoj dobi. Također, studije su pokazale povećan rizik od raka želuca i pankreasa, kao i teži tok nekih virusnih infekcija, uključujući COVID-19.
Još jedna karakteristika je viši nivo hormona stresa – kortizola, zbog čega su osobe s ovom krvnom grupom sklonije napetosti, anksioznosti i unutrašnjem pritisku.
Krvna grupa B – snažniji imunitet, ali osjetljivo srce
Krvna grupa B često se povezuje s jačom prirodnom otpornošću na određene patogene, poput malarije i velikih boginja. Također, osobe s ovom krvnom grupom imaju manji rizik od bubrežnih kamenaca i rjeđe su meta krpelja.
Pozitivno je i to što je kod njih manja učestalost raka želuca i mokraćne bešike, dijelom zbog slabije sklonosti razvoju bakterije Helicobacter pylori.
S druge strane, krvna grupa B se povezuje s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i raka pankreasa, kao i većom osjetljivošću na tuberkulozu i koleru.
Krvna grupa AB – medicinski privilegovana, zdravstveno osjetljivija
Krvna grupa AB je rijetka, ali ima veliku vrijednost u medicini. AB+ osobe su univerzalni primaoci krvi, dok je njihova plazma izuzetno dragocjena jer se može davati pacijentima svih krvnih grupa.
Međutim, zdravstveni rizici su izraženiji. Ova krvna grupa se povezuje s povećanom upalom u organizmu, većim rizikom od zgrušavanja krvi, srčanog udara i raka pankreasa.
Posebno zabrinjava podatak iz studije objavljene u časopisu Neurology, prema kojoj osobe s krvnom grupom AB imaju značajno veći rizik od problema s pamćenjem i kognitivnog propadanja u starijoj dobi. Smatra se da je razlog viši nivo faktora VIII, proteina zaduženog za koagulaciju krvi.
Krvna grupa O – univerzalni donor s osjetljivim želucem
Krvna grupa O je najčešća na svijetu, a O-negativna krv smatra se najdragocjenijom, jer se može dati svima u hitnim situacijama.
Ljudi s ovom krvnom grupom imaju najniži rizik od srčanih bolesti i tromboze, kao i manju vjerovatnoću moždanog udara. Također, kod njih je zabilježen blaži tok COVID-19 infekcije, dijelom zbog manjeg rizika od poremećaja zgrušavanja.
Ipak, ni ova grupa nije bez mana. Osobe s krvnom grupom O sklonije su norovirusu, čirevima na želucu i obilnijem krvarenju nakon povreda ili operacija. Kod žena su zabilježeni i određeni problemi s plodnošću, kao i veći rizik od komplikacija tokom trudnoće i porođaja.
Važna napomena
Iako su ove veze interesantne, one nisu sudbina. Većina zaključaka zasniva se na statističkim obrascima, a ne na čvrstim uzročno-posljedičnim dokazima. Zdravlje u najvećoj mjeri zavisi od ishrane, kretanja, stresa, sna i redovnih ljekarskih pregleda.
Krvna grupa može biti mali dio slagalice, ali nikako presudan faktor.
Ne postoji najbolja krvna grupa – postoji samo bolja briga o vlastitom zdravlju.
