U današnjem članku vam donosimo jednu jako zanimljivu priču o ljubavi koju se desila između Darka i njuegove supruge Albanke.Naime ta ljubav je bila zabranjena ali ne i nemoguća.
- Ljubavna priča Darka Miladinovića iz sela Beli Breg kod Aleksinca i njegove supruge Majlinde, koja je postala Maja Miladinović, pun je zanimljivih detalja koji osvetljavaju kako ljubav može da prevaziđe kulturne i religijske razlike. Pre desetak godina, Maja je odlučila da se uda za Darka, poljoprivrednika, a zbog ljubavi i poštovanja, promenila je svoju veru i postala deo srpske porodice.
„Videla sam da je dobar čovek, iako je stariji od mene 14 godina. Sve je bilo dogovoreno, seli smo u kafić i čekali da tata aminuje i da svi zajedno pođemo za Srbiju, da upoznamo Darkovu porodicu i vidimo u kakvoj kući živi“, kaže Maja, objašnjavajući početak njihove ljubavne priče.

Upoznavanje porodica i prve impresije
Kada su Majini roditelji i brat došli u Beli Breg, Darko tvrdi da su bili zadovoljni onim što su videli – njegovo veliko imanje, kuća na sprat, stado krava, ovaca i živina, kao i nekoliko hektara obradivog zemljišta, predstavljali su sigurnu osnovu za budućnost. „Vredan sam čovek. Kad su videli moje domaćinstvo, tast je rekao da mogu da dođem po Maju, odmah smo se verili, a već sledeće godine pravili smo svadbu i dobili naslednika Nikolu“, kaže Darko.
- Maja se tada odlučila za preobraćenje u pravoslavnu veru, što je bio njen lični izbor. „Maja je sama izrazila želju da se preobrati i primi pravoslavnu veru. Niko je nije primoravao na to“, dodaje Darko, naglašavajući da su Majini roditelji prihvatili njenu odluku i prisustvovali svečanoj ceremoniji.
Rizične trudnoće i borba za decu
Miladinovići su dobili dvoje dece, Nikolu i Nikolinu, ali su Maja i Darko prošli kroz teške trenutke zbog rizičnih trudnoća. „Rodila sam sina u osmom mesecu, pa je proveo devet dana u inkubatoru. Posle tri godine i Nikolina nas je iznenadila preranim dolaskom na svet, u sedmom mesecu. Imala je samo 750 grama, mislili smo da se neće izvući“, priseća se Maja. Obe deca su morali da prođu kroz dugačku terapiju, a Maja naglašava kako bi, da su živeli u Albaniji, njihova deca verovatno preminula. „Tamo je zdravstveni sistem mnogo lošiji nego ovde“, kaže ona.
Zbog stresa koji je nosila briga za decu, Darku je čak pozlilo, pa je hitno hospitalizovan. „Od brige za suprugu i ćerku, pozlilo mi je i završio sam u bolnici“, priznaje Darko.
Prilagođavanje srpskim običajima
- Maja, koja je rođena u Tirani, prihvatila je srpsku kulturu i tradiciju. Spremanje domaćih specijaliteta, kao što su sarma i pečenje, nije joj predstavljalo problem. „Volim da kuvam, spremam sva jela koja se ovde uglavnom jedu. Čudno mi je samo što se sva hrana iznese na sto, pa se članovi porodice sami služe. U Albaniji serviraš hranu svakom ponaosob“, kaže Maja, objašnjavajući razlike između srpske i albanske tradicije.
Iako je učila da sprema srpske specijalitete, prilagođavanje srpskoj svakodnevici nije bilo lako. „Išla sam na kurs šest meseci, ubrzo se zaposlila i počela da se snalazim. Prvenstveno mi je bilo teško s jezikom, ali vremenom sam naučila“, objašnjava Maja.
Zajednički život i izazovi
Iako je živela u Srbiji godinama, Maji su još uvek bile strane neke reči i običaji. „Ne znam baš sve da kažem, a kad sam se tek udala, bilo mi je jako teško. Vremenom sam počela da usvajam reči i da se lako sporazumevam s porodicom i komšilukom“, priznaje Maja. Takođe, ima prijateljicu iz Albanije koja živi u selu do njihovog i prija joj kada mogu da razgovaraju na svom jeziku.
- Svi običaji nisu bili jednostavni. Maja se čudila ponašanju srpskih devojaka koje izlaze u kasnim satima. „Kod mojih roditelja nije smelo tako. Ako izađem, morala sam biti u krevetu do 11. Kad sam završila osnovnu školu, išla sam na kurs šest meseci i ubrzo se zaposlila u fabrici obuće“, priseća se Maja, govoreći o razlikama u životu u Albaniji i Srbiji.
Prihvatanje i poštovanje u porodici
Kada je Darko odlučio da se oženi Albankom, bio je svestan da će biti ogovaran. Iako se dobro slaže sa svima, neke komšije su bile protiv njegove odluke. „Maja se pokazala kao prava srpska snajka, svi su je prihvatili, a najbitnije mi je da su moji roditelji zadovoljni njom. Ona ih ne zove po imenu, nego im se obraća sa ‘majko’ i ‘oče’, što je velika pohvala za nju u odnosu na današnje moderne devojke“, kaže Darko.
- Njegova supruga nije nosila venčanicu na njihovoj svadbi, što joj sada malo žao, ali je to bila njena odluka. Darko je uvek ugađao Maji, čak je učio da vozi kola, iako nije baš uspešna u tome. „Učim je da vozi, ali slabo joj ide, bolje se snalazi na traktoru“, kroz smeh priznaje Darko.
Njihova priča je dokaz da ljubav može da prevaziđe razlike, bilo kulturne, religijske ili jezičke, i da zajednički rad i poštovanje mogu stvoriti srećnu i harmoničnu porodicu.