Roditeljstvo nikada nije bilo jednostavan zadatak, a u današnjem vremenu punom promjena i neizvjesnosti čini se još složenijim. Dok su nekada postojala jasna pravila uspjeha – završi školu, pronađi siguran posao i gradi karijeru – danas ta pravila više ne vrijede na isti način.
- Svijet se mijenja, zanimanja nestaju i stvaraju se nova, a djeca odrastaju u okolnostima koje zahtijevaju prilagodljivost, kreativnost i emocionalnu stabilnost. Upravo zato, određene roditeljske navike, iako vođene dobrom namjerom, mogu imati dugoročne negativne posljedice na njihovu budućnost.
Jedna od čestih pogrešaka je nametanje odluke o budućoj karijeri. Roditelji često misle da znaju šta je najbolje, pa pokušavaju usmjeriti dijete ka određenom poslu. No, realnost je drugačija – današnje generacije vjerovatno će promijeniti nekoliko karijera tokom života. Umjesto rigidnog usmjeravanja, mnogo je važnije razvijati kod djeteta osjećaj da može istraživati, mijenjati i tražiti put koji ga istinski ispunjava.
- Druga pogreška ogleda se u ograničavanju djeteta od grešaka. Iako se na prvi pogled čini da roditelji štite svoje potomstvo, zapravo im uskraćuju dragocjeno iskustvo učenja. Greške su sastavni dio razvoja, a djeca koja nemaju priliku da ih sama ispravljaju često postaju ili nesigurna ili previše opterećena perfekcionizmom. Upravo zato psiholozi naglašavaju da je potrebno dozvoliti djetetu da osjeti posljedice vlastitih postupaka, uz roditeljsku podršku, ali bez pretjerane kontrole.
Poticanje isključivo na štednju novca također može biti dvosjekli mač. Iako je finansijska disciplina važna, jednako je ključno poučiti djecu fleksibilnosti i spremnosti na prilagodbe. U društvu koje se neprestano mijenja, sposobnost da se brzo reagira i pronađe alternativno rješenje mnogo je vrednija od pukog gomilanja ušteđevine.
Jedna od najčešćih zamki je i odbijanje izražavanja djetetovih emocija. Kada roditelji minimiziraju ili negiraju osjećaje, dijete uči da emocije treba potiskivati. Dugoročno, to može oslabiti njihovu sposobnost da se nose s izazovima u karijeri i privatnom životu. Upravo emocionalna inteligencija, kako pokazuju brojna istraživanja u Psihološkom glasniku Srbije, postaje jednako važna kao i formalno obrazovanje, jer pomaže u izgradnji zdravih odnosa i otpornosti na stres.
- Važno je i pitanje autoriteta. Ako roditelji ne stanu uz dijete u sukobu s autoritetima, šalju mu poruku da nema podršku i da je bespomoćno. Suprotno tome, pružanjem zaštite i razumijevanja, dijete uči kako se izboriti za sebe, što kasnije postaje ključna osobina u profesionalnom okruženju.
Drugi čest problem je kopiranje uspješnih ljudi kao jedinog modela. Istina je da oponašanje može poslužiti kao inspiracija, ali nikada ne može garantirati isti rezultat. Svako dijete ima svoje sposobnosti i talente, a zadatak roditelja je da podstiču individualnost, a ne da nameću tuđe puteve. Kako ističe portal Buka, upravo insistiranje na originalnosti i autentičnosti kod mladih pomaže im da razviju karijere u skladu sa sopstvenim vrijednostima.
Roditelji često, nesvjesno, pričaju o teškoćama odraslog života. Kada se stalno naglašava koliko je odrastanje teško i opterećujuće, dijete može razviti strah od budućnosti i nesigurnost u vlastite sposobnosti. Puno zdraviji pristup je realno prikazati izazove, ali istovremeno naglašavati mogućnosti i šanse koje odrastanje donosi.
- Nedostatak podsticanja djece na suočavanje s konfliktima još je jedna važna tačka. Konflikti su dio života i posao ne prolazi bez njih. Ako dijete nauči izbjegavati sukobe, u odraslom dobu neće znati pregovarati, rješavati nesuglasice niti graditi zdrave odnose na poslu. Upravo su ove vještine, prema RTS-ovoj emisiji “Oko magazin”, među najtraženijim u modernom poslovnom svijetu.
Tu je i pitanje izvanškolskog učenja. Neki roditelji vjeruju da znanje dolazi samo iz knjiga i školske klupe. No, djeca razvijaju vještine i kroz sport, umjetnost, volontiranje i kulturne aktivnosti. Ograničavanje tih iskustava znači i smanjenje prilika za razvoj širine pogleda i kreativnosti, koje su neophodne za uspjeh.
Roditelji se često suočavaju i s dilemom društvenih mreža. Potpuno zabranjivanje nije rješenje jer djeca time gube kontakt s realnošću svojih vršnjaka i propuštaju priliku da usvoje digitalne vještine. Mnogo je korisnije razgovarati s njima o sigurnosti na internetu, pravilima ponašanja i kritičkom razmišljanju.
Na kraju, nagrađivanje novcem za dobre ocjene može imati neočekivane posljedice. Kada dijete nauči da je svaka postignuta ocjena usluga koja se plaća, postoji rizik da kasnije u životu sve poslove posmatra kroz prizmu materijalne koristi, a ne razvoja i ličnog zadovoljstva. Bolje je nagrađivati trud, zalaganje i napredak, a ne samo krajnji rezultat.
- U konačnici, odgoj djece u savremenom svijetu zahtijeva balans između zaštite i slobode, podrške i samostalnosti. Roditelji bi trebali biti sidro koje daje sigurnost, ali i vjetar u leđa koji omogućava da djeca krenu svojim putem. A taj put, kako pokazuje iskustvo brojnih porodica, nikada nije jednostavan, ali uvijek vrijedi truda.
