U današnjem članku vam donosimo nekoliko savjeta poznnatog doktora Saše kako da reagujete na visok šećer i kako da ga prepoznate.
- U vremenu u kojem dominira brzi tempo života, svakodnevni stres i lako dostupna, ali nezdrava hrana, sve češće se susrećemo s bolešću koja polako, ali sigurno uzima maha – dijabetesom. Ova bolest nerijetko ostaje neprimijećena u početnim fazama jer su njeni prvi simptomi vrlo suptilni. Upravo ta podmuklost čini dijabetes posebno opasnim, jer kada se jednom razvije, može uzrokovati niz komplikacija koje ozbiljno narušavaju kvalitetu života.
Način na koji se hranimo i živimo ključni su faktori u razvoju ove bolesti. Često zaboravljamo koliko industrijski prerađene namirnice, gazirani napici, i višak šećera u prehrani mogu imati dugoročne posljedice. Nezdrava ishrana, fizička neaktivnost i svakodnevni stres postaju tihi saveznici bolesti koju mnogi nazivaju “tihim ubicom”.
- Prema riječima dr. Saše Kikovića, endokrinologa s VMA, dijabetes se može otkriti laboratorijskim analizama, i to mjerenjem nivoa glukoze u krvi. Ako je glikemija na prazan stomak iznad 7.0 mmol/l i rezultat se potvrdi ponovljenim testiranjem, tada se potvrđuje prisutnost bolesti. Postoji i stanje koje prethodi samom dijabetesu – predijabetes – gdje se vrijednosti kreću između 6.1 i 6.9 mmol/l. U toj fazi, promjene u načinu života mogu spriječiti dalji razvoj bolesti, ali samo ako se reaguje na vrijeme.
Prema portalu zdravljeinfo.org, u ranoj fazi bolesti najčešći simptomi uključuju pojačano mokrenje, žeđ, umor i gubitak težine. Iako ovi znaci mogu djelovati bezazleno, oni su zapravo signali koje tijelo šalje kada se naruši ravnoteža glukoze u krvi. U takvim situacijama preporučuje se dodatna obrada kao što je OGTT (oralni test opterećenja glukozom) koji može pomoći u razlikovanju između predijabetesa i manifestnog dijabetesa.
- Poseban izazov u kontroli dijabetesa jeste pravilna ishrana. Dijabetička dijeta se temelji na unosu zdravih ugljikohidrata, ograničenju zasićenih masti i balansiranju unosa proteina i vlakana. Preporučuje se pet do šest manjih obroka dnevno, s posebnim fokusom na cjelovite žitarice, povrće, mahunarke i mliječne proizvode s niskim udjelom masti. Takođe, riba bogata omega-3 masnim kiselinama, poput lososa ili sardine, preporučuje se barem dva puta sedmično zbog svojih blagotvornih učinaka na zdravlje srca.
Izvor sa portala medicinar.net navodi kako zdrave masti iz avokada, oraha, badema i maslinovog ulja mogu pomoći u smanjenju holesterola, ali se moraju konzumirati umjereno. S druge strane, treba izbjegavati prženu hranu, margarin i prerađene mesne proizvode jer oni sadrže trans masti koje dodatno pogoršavaju stanje kod osoba s povišenim šećerom.
- Osobe koje imaju faktore rizika – poput gojaznosti, visokog krvnog pritiska ili genetske predispozicije – trebale bi se testirati redovno. Stručnjaci preporučuju da svi stariji od 45 godina, bez obzira na simptome, urade osnovne testove svake tri godine, a oni koji imaju predijabetes moraju obaviti kontrolu barem jednom godišnje. Rano otkrivanje i usvajanje zdravijih navika mogu dramatično usporiti napredovanje bolesti i smanjiti rizik od ozbiljnih posljedica poput oštećenja srca, bubrega ili vida.
Na portalu dijabetes-zivot.com, ističe se kako mnoge komplikacije mogu biti izbjegnute ako se osoba pridržava režima ishrane, redovno mjeri nivo šećera i ostane fizički aktivna. Nije rijetkost da osobe koje su na vrijeme otkrile predijabetes uspiju potpuno izbjeći prelazak u teži oblik bolesti jednostavnim promjenama navika – kao što su šetnje od 30 minuta dnevno, gubitak samo nekoliko kilograma i smanjenje stresa.
- Zanimljiv podatak objavio je i BBC.com, prema kojem Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će do 2045. godine broj odraslih osoba s dijabetesom premašiti 700 miliona. Posebno zabrinjava činjenica da bolest sve češće pogađa mlađe ljude, uključujući i djecu. Više o globalnom utjecaju dijabetesa možete pročitati na: https://www.bbc.com/news/health-44513992.
Uz sve podatke i savjete koje stručnjaci ponavljaju godinama, postaje jasno da borba protiv dijabetesa ne leži samo u medicini, već i u svakodnevnim odlukama koje donosimo. Zdrava ishrana, kretanje i redovni pregledi nisu luksuz – to su alati pomoću kojih možemo zadržati kontrolu nad vlastitim zdravljem. Jer kad dijabetes zakuca na vrata, nije pitanje samo šećera u krvi, već i kvaliteta života koji slijedi.
- Zaključno, iako dijabetes ne dolazi preko noći, često se razvija neprimjetno, u tišini, dok ne postane ozbiljan problem. Srećom, veliki broj faktora rizika je pod našom kontrolom. Pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću i redovnim praćenjem stanja organizma, mnogi se slučajevi mogu spriječiti ili barem ublažiti. Briga o vlastitom tijelu nikada nije bila važnija – jer kad znamo više, biramo bolje.
