Rak je jedna od najčešćih i najsloženijih bolesti današnjice. Uprkos ogromnom napretku medicine, od sofisticiranih dijagnostičkih uređaja do inovativnih terapija, bolest i dalje svake godine odnosi milione života.
- Iako mnogi pacijenti zahvaljujući novim metodama dobijaju priliku za produženje života ili postizanje remisije, univerzalni lijek još uvijek ne postoji. Upravo zbog toga sve više stručnjaka naglašava ono što čovjek sam može učiniti – kroz izbor životnih navika, pažljiv stil života i, posebno, kroz prehranu.
Onkolozi širom svijeta slažu se da i male promjene u svakodnevici mogu imati veliki uticaj na ishod liječenja. Nije uvijek potrebna drastična transformacija – nekada je dovoljno započeti dan čašom vode, laganom šetnjom i promišljenim doručkom. Prvi obrok dana pokazuje se kao posebno važan jer može odrediti način na koji će tijelo podnijeti terapije i suočiti se s izazovima bolesti. Prehrana, dakle, nije važna samo za prevenciju, već i kao aktivan dio samog procesa liječenja.
- Stručnjaci naglašavaju da postoje namirnice koje povećavaju rizik i otežavaju oporavak. Među njima su posebno istaknuti prerađeni mesni proizvodi – kobasice, salame i slanina – koji, prema brojnim studijama, povećavaju vjerovatnoću za razvoj kolorektalnog karcinoma. Ipak, savjet nije potpuna zabrana, nego umjerenost. Omiljena hrana može ostati na meniju u posebnim prilikama, ali svakodnevna rutina treba se graditi oko nemasnih proteina, svježeg povrća i cjelovitih žitarica.
Jednako opasna je i industrijski prerađena hrana. Keksi, instant obroci, slatke žitarice i proizvodi puni aditiva daju tijelu brzu, ali kratkotrajnu energiju. Posljedica je nagli pad snage, česta glad i slabljenje crijevne flore, što dugoročno vodi ka slabijem imunitetu. Na taj način organizam postaje osjetljiviji na nuspojave liječenja. Zato se preporučuje doručak koji uključuje jaja, zobene pahuljice, jogurt ili svježe voće, jer takve namirnice daju stabilnu energiju i dugotrajan osjećaj sitosti.
- No, nije dovoljno paziti samo na vrstu hrane, već i na veličinu porcija. Prejedanje je povezano s pretilošću, a višak kilograma jedan je od glavnih faktora rizika za brojne oblike raka. Upravo zato liječnici ističu da je balans ključan: dovoljno hranjivih tvari da se tijelo ojača, ali ne i pretjerano opterećivanje.
Domaći mediji poput Jutarnjeg lista već su pisali o povezanosti pretilosti i povećanog rizika za rak dojke i debelog crijeva. U njihovim tekstovima navodi se da su istraživanja provedena u Hrvatskoj pokazala kako se broj oboljelih u porastu može povezati sa sjedilačkim načinom života i nepravilnom prehranom. Ovakvi podaci jasno ukazuju da promjene na tanjiru nisu samo stvar individualnog izbora, nego i javnozdravstveni prioritet.
Često se zaboravlja da sama bolest i liječenje mogu dovesti do pothranjenosti. Kemoterapija i zračenje iscrpljuju organizam, smanjuju apetit i otežavaju probavu. Prema podacima stručnjaka, između 30 i 85 posto pacijenata s dijagnozom raka suočava se s nutritivnim deficitom, a čak do 20 posto smrtnih slučajeva uzrokovano je posljedicama pothranjenosti, a ne samom bolešću. Problem je što se pothranjenost ne može uvijek lako prepoznati – osoba može izgledati zdravo i imati normalnu težinu, a ipak patiti od ozbiljnog manjka nutrijenata.
- Zato je važno da se nutritivna procjena provede odmah nakon postavljanja dijagnoze. Čak i oni pacijenti koji izgledaju snažno mogu tokom terapije izgubiti sposobnost da unesu dovoljno hrane. Planiranje ishrane unaprijed omogućuje tijelu da lakše podnese naporne tretmane. Najbolje rezultate daje multidisciplinarni tim, u kojem onkolozi, nutricionisti i medicinske sestre zajedno brinu da pacijent dobije dovoljno energije i hranjivih tvari za što bolju kvalitetu života.
Slična upozorenja prenio je i Avaz.ba, navodeći iskustva ljekara s Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, gdje se naglašava da hrana postaje jednako važna kao i lijekovi. U njihovim izvještajima navodi se da je pacijentima koji su dobili nutricionističku podršku terapija bila lakše podnošljiva, a nuspojave blaže. Takvi primjeri jasno govore koliko je prehrana ozbiljan saveznik u borbi protiv raka.
Rak mijenja ne samo tijelo, nego i cijeli život. Ipak, i u odsustvu univerzalnog lijeka, svako može učiniti mnogo. Male svakodnevne odluke – čaša vode ujutro, deset minuta lagane šetnje, izbor svježeg voća umjesto industrijskih grickalica, manja porcija umjesto obilnog obroka – mogu napraviti ogromnu razliku. Borba protiv raka ne vodi se samo u bolnici, već i kod kuće, u kuhinji i kroz brigu o vlastitom tijelu.
- Portal Večernji list podsjetio je u jednom članku da prevencija i promjena životnog stila mogu smanjiti rizik za više od trećine karcinoma. Takve poruke šalju snažnu poruku: dok nauka traga za lijekom, najmoćnije oružje često se nalazi upravo u rukama samog čovjeka.
Rak je, dakle, mnogo više od medicinske dijagnoze. To je izazov koji mijenja svakodnevicu, ali i prilika da čovjek preispita svoj odnos prema tijelu i životu. Male odluke, dosljedno ponavljane, mogu donijeti veliku razliku. I dok medicina nastavlja svoje bitke u laboratorijama i bolnicama, svako od nas može biti borac – kroz tanjir, kroz navike i kroz male rituale koji život čine jačim i zdravijim.
