Visoke temperature svake godine donose brojne izazove za zdravlje, a ovog ljeta sve više građana u regionu suočava se s opasnostima koje toplinski talasi donose. Stručnjaci upozoravaju da su toplotni udari i kolapsi sve češći, a posebno ugroženi su stariji, osobe s hroničnim bolestima i oni koji ne pridaju dovoljno pažnje hidrataciji.
- Upravo o ovim problemima govorila je dr Ivana Stefanović, specijalista urgentne medicine, u jutarnjem programu Kurir televizije, ističući da prevencija i pravilno ponašanje mogu spasiti mnoge živote.
„Klima uređaj možda nije omiljen starijoj populaciji, ali on u vrelim danima postaje manje zlo – ponekad i presudna pomoć koja može da sačuva zdravlje,“ naglasila je dr Stefanović. Njene reči posebno su odjeknule među gledaocima jer su mnogi od njih svjedoci da se njihovi roditelji ili bake i djedovi često protive korištenju rashladnih uređaja. Ipak, stručnjaci smatraju da je u situacijama kada temperatura prelazi granice izdržljivosti organizma, bolje koristiti klimu nego riskirati kolaps ili srčane probleme.
Najranjivija grupa, prema njenim riječima, jesu stariji građani i posebno kardiovaskularni bolesnici. Oni bi, u najtoplijem dijelu dana, trebalo da ostanu kod kuće, u rashlađenim i zamračenim sobama. Preporuka je da izbjegavaju nepotrebne izlaske, a ukoliko to moraju učiniti, da to bude u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima kada sunce gubi snagu. Organizam u poznim godinama daleko teže podnosi nagle promjene temperature, a opasnost od dehidratacije i srčanih smetnji tada je višestruko veća.
- No, problemi ne pogađaju samo starije. Pacijenti koji boluju od astme posebno su osjetljivi na visoku vlažnost vazduha, koja može dodatno pogoršati njihovo stanje. Doktorka savjetuje da se izbjegava hrana bogata ugljenim hidratima jer njihovo varenje povećava napor respiratornog sistema. Umjesto toga, preporučuje se lagana ishrana i unos više tečnosti – vode, laganih čajeva ili domaće limunade. Poseban akcenat stavila je na brze šećere poput meda i voća, naročito lubenice, jer oni organizmu pružaju potrebnu energiju i istovremeno hidraciju.
Kako piše Blic.rs, u Srbiji su posljednjih godina zabilježeni sve učestaliji toplotni talasi, a broj hitnih intervencija raste upravo tokom najtoplijih dana. Ljekari Hitne pomoći gotovo svakodnevno imaju pacijente koji kolabiraju na ulici, a među njima nisu samo stariji, već i mladi ljudi koji potcjenjuju opasnost od visokih temperatura. Upravo zato, savjeti poput onih dr Stefanović imaju ključnu ulogu u edukaciji građana.ž
Kada je riječ o mlađoj populaciji, doktorka je posebno upozorila žene koje imaju prirodno niži krvni pritisak. Visoke temperature kod njih često izazivaju vrtoglavicu i nesvjesticu. Zato je važno uvijek imati pri ruci flašicu vode ili, još bolje, zaslađenu limunadu koja daje brz nalet energije srcu. Pored toga, preporučuje se i unos slanih grickalica, poput kikirikija, badema ili lešnika, kako bi se nadoknadili elektroliti izgubljeni znojenjem.
„Limunada je najbolji izbor, posebno kada se zasladi medom,“ naglasila je dr Stefanović, objašnjavajući da šećer, ma koliko ga se neki odricali zbog dijete, u ovim trenucima postaje saveznik srca. Zdravi šećeri iz meda ili voća brzo dopiru do krvotoka i vraćaju energiju, što je posebno važno kod iscrpljenosti i naglog pada pritiska.
- Prema pisanju Kurir.rs, samo tokom jednog toplotnog talasa u Beogradu, broj intervencija Hitne pomoći povećao se za gotovo 30 odsto, a najčešće su to bile nesvjestice, dehidratacije i problemi sa srcem. Stručnjaci naglašavaju da je ključno da ljudi shvate – prevencija je jednostavnija i efikasnija od svake kasnije intervencije. To znači piti dovoljno tečnosti, izbjegavati direktno sunce i rashladiti prostorije na bilo koji dostupan način.
Osim fizičkih tegoba, vrućine ostavljaju posljedice i na mentalno stanje. Hronični umor, razdražljivost i nesanica česti su pratioci ljetnjih noći kada je nemoguće rashladiti prostorije. Upravo zato doktorka preporučuje da se spava u prozračenim sobama, s laganom posteljinom i bez nepotrebnih izvora toplote. Hidracija i miran san osnov su dobrog zdravlja u toplim danima.
Kako navodi Nova.rs, ljekari širom regiona ističu da ljudi potcjenjuju značaj pravilne prehrane i unosa soli tokom ljeta. Izbjegavanje svih oblika soli može biti opasno, jer se elektroliti gube znojenjem, a upravo su oni potrebni da srce i mišići normalno rade. Zato savjetuju da se u ishranu ubaci nešto slano – od laganih grickalica do tradicionalnih jela, ali uvijek u umjerenim količinama.
- Marija, Beograđanka koja je u julu doživjela nesvjesticu na ulici, ispričala je da nikada nije mislila da će je sunce „oboriti“. „Mislila sam da je dovoljno da popijem kafu i vodu, ali kada sam se onesvijestila, shvatila sam koliko je ozbiljno. Sada uvijek nosim flašicu limunade i nešto slano,“ kaže ona. Njen primjer, poput mnogih drugih, pokazuje da se problemi mogu spriječiti uz minimalnu pažnju.
Na kraju, doktorka Stefanović podsjeća da, iako nam ljeto donosi radost i druženja, visoke temperature nikako ne treba potcijeniti. Toplotni udari i kolapsi nisu rijetkost, a pravilnom prevencijom – rashlađivanjem prostora, hidratacijom i pravilnom ishranom – mogu se izbjeći ozbiljne posljedice
