Kako temperature rastu, tako se povećava i broj osoba koje pate od alergija izazvanih vanjskim faktorima. Tokom proljeća i ljeta, mnogi ljudi se suočavaju s neugodnim simptomima uzrokovanim polenom, ali ni sunčeva svjetlost nije bezopasna za osjetljive pojedince.
- Kod nekih osoba se razvija alergijska reakcija na sunce, stanje koje u medicini nosi naziv fotodermatoza.Osobe s osjetljivom kožom, bez obzira na prethodno izlaganje sunčevim zracima, mogu razviti neugodne reakcije prilikom boravka na otvorenom. Iako su opekotine od sunca češće kod ljudi sa svjetlijim tenom, simptome poput svraba i isušene kože mogu iskusiti i oni sa tamnijim pigmentom. Međutim, problem sa alergijama na sunce daleko nadilazi klasične opekotine.
Najčešći oblik alergijske reakcije na sunčevu svjetlost jeste polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE). Riječ je o stanju koje se manifestuje osipom nalik ubodu insekta, najčešće po licu, vratu, rukama i ramenima. Simptomi se obično ne javljaju odmah, već nekoliko sati nakon izlaganja suncu, često predveče ili tokom noći. Prvo se pojavi crvenilo, zatim se razvija osip koji može da se stvrdne i postane intenzivno svrbežljiv.
- Procjenjuje se da 10 do 20% ljudi širom svijeta može iskusiti neki oblik osjetljivosti na sunce, s tim da žene u dobi između 20 i 40 godina predstavljaju najčešće pogođenu grupu. Razlog za ovu razliku između polova još nije potpuno razjašnjen.Osim PMLE, postoji i solarna urtikarija, ozbiljnija forma alergije na sunce, pri kojoj dolazi do naglog osipa, crvenila i oteklina odmah nakon kontakta sa sunčevim zracima. Za razliku od PMLE, kod solarne urtikarije simptomi mogu nastati i nakon samo nekoliko minuta izlaganja.
Još jedan oblik osjetljivosti poznat je kao aktinički prurigo ili nasljedni PMLE, koji se najčešće javlja među potomcima autohtonih naroda, a prenosi se genetski. Simptomi obično počinju u djetinjstvu ili ranoj adolescenciji, a vremenom postaju izraženiji i učestaliji. Kod ove grupe, fotosenzitivnost ostaje prisutna tokom cijelog života.Važno je znati da alergijska reakcija na sunce može nastati ne samo zbog same svjetlosti, već i kao posljedica interakcije UV zraka s određenim hemikalijama. Na primjer, parfemi, losioni, kreme za sunčanje, pa čak i neki antibiotici (poput tetraciklina i sulfonamida) mogu izazvati fototoksične reakcije kada dođu u dodir sa sunčevim zracima.
- Pored topičkih preparata, reakcije se mogu javiti i ako se određeni lijekovi uzimaju oralno. Neki ljudi razviju osip čak i nakon kratkotrajnog boravka na suncu. Zbog toga je važno čitati uputstva uz lijekove i savjetovati se s ljekarom prije izlaganja suncu tokom terapije.Iako većina simptoma prolazi spontano nakon 7 do 10 dana, često se ponavljaju pri narednom izlaganju suncu. Upravo zato je prevencija ključna. Stručnjaci savjetuju izbjegavanje direktnog sunca u najtoplijem dijelu dana, korištenje zaštitne odjeće, šešira širokog oboda i kreme sa visokim UV faktorom. Takođe, osobe sa poznatom osjetljivošću trebale bi izbjegavati kozmetiku s potencijalno fotosenzitivnim sastojcima.
Za ublažavanje simptoma mogu pomoći hladne obloge, hidratantne kreme bez parfema i, po potrebi, antihistaminici koji smanjuju upalu i svrab. U težim slučajevima, ljekar može preporučiti kortikosteroidne kreme za lokalnu primjenu.
- Zanimljivo je da i priroda nudi određena rješenja. Ljekovite biljke poput aloe vere i kamilice imaju umirujuće djelovanje i mogu pomoći kod blažih oblika iritacije. Kod tradicionalne medicine, posebnu pažnju ima list oraha, koji se koristi u obliku obloga ili kupki za ublažavanje upala.U suštini, osjetljivost na sunce nije bezazlena pojava, iako često prolazi spontano. Učestalo izlaganje bez zaštite može izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući trajno oštećenje kože, pa čak i povećan rizik od karcinoma kože. Stoga, važno je da svaki boravak na suncu bude pažljivo planiran i da osobe koje su sklone reakcijama budu dodatno oprezne. Briga o koži tokom ljeta nije samo pitanje estetike, već i zdravlja.
