U današnjem članku vam pišemo o navici koja razara jetru puno gore nego alkohol – a to je unos previše šećera, naročito kroz zaslađena pića.
- Mnogi ljudi smatraju da je alkohol najveća prijetnja za zdravlje jetre, ali svakodnevna konzumacija previše šećera može imati podjednako, ako ne i jače, negativne efekte. Iako se često radi o nečemu što činimo nesvjesno i bez osjećaja krivice, posljedice mogu biti ozbiljne.
Jetra je naš glavni „filter“, odgovorna za obradu toksina i regulaciju energije, a najslabija je kada je stalno preopterećena. Šećer, posebno fruktoza koja se nalazi u zaslađenim pićima i industrijskim proizvodima, vrlo brzo se pretvara u masti koje se talože u jetri. Dugoročno, ovo može dovesti do stanja poznatog kao bezalkoholna masna bolest jetre (NAFLD). Ova bolest je vrlo podmukla jer počinje gotovo neprimjetno, a često je neprimijećena sve dok ne postane ozbiljna. Tečni oblici šećera, poput gaziranih pića, sokova i energetskih napitaka, posebno su štetni jer ih unosimo u velikim količinama, brzo i bez osjećaja sitosti, što nije slučaj s čvrstom hranom.
Kako šećer točno napada jetru? Jednostavno: tijelo pretvara višak šećera u masti koje se talože u jetri. Studije su pokazale da konzumacija zaslađenih pića povećava stvaranje masti u jetri, čak i ako ukupni unos kalorija nije povećan. Dakle, možete unositi iste količine hrane, ali zbog konzumacije previše šećera, vaša jetra će i dalje biti pod ogromnim stresom. Sokovi, gazirani napici, energetska pića – sve to može brzo „pojesti“ dnevni limit za šećer, a da nismo ni svjesni koliko je to štetno.
- Preporuke za unos šećera su jasne. Prema Američkom udruženju za srce (AHA), žene ne bi trebale unositi više od 25 grama dodatnog šećera dnevno (oko 6 kašičica), a muškarci 36 grama (oko 9 kašičica). Problem nastaje jer “skriveni” šećer može ući u prehranu bez da to primijetimo, a čak i jedno veće gazirano piće može već do polovice ispuniti dnevni limit.
Kako bismo zaštitili jetru, moramo obratiti pažnju na izvore šećera u našoj svakodnevnoj prehrani. Slatka pića su prvi na listi osumnjičenih. Gazirani sokovi, voćni sokovi, energetska pića, ledene kafe – svi ti napici nose visok udio šećera koji najbrže taloži masti u jetri. Rafinirani ugljikohidrati poput bijelog hljeba, peciva, kolača i keksa također su neprijatelji jetre. Prerađena i gotova hrana, često s dodanim šećerom, može dodatno pogoršati stanje. Ako već imate problema s jetrom, konzumacija crvenog mesa i zasićenih masti može također biti rizična, jer povećava količinu masti u krvi, što opterećuje jetru.
Za one koji žele odmah olakšati jetri, postoji nekoliko praktičnih koraka:
-
Zamijenite zaslađene napitke vodom (ili mineralnom) bar 5 dana u sedmici. Ako želite okus, dodajte limun ili mentu bez šećera.
-
Čitajte deklaracije i provjeravajte “added sugar” – dodani šećer. Postanite svjesni koliko šećera unosite u hranu i piće.
-
Umjesto slatkih međuobroka, odaberite voće i orašaste plodove u umjerenim količinama.
-
Uvedite svakodnevnu šetnju od 20-30 minuta – jetra voli pokret.
-
Pazite na unos tečnih šećera – oni su najpodmukliji i najbrže opterećuju jetru.
Najvažnija poruka je da jetra najviše pati od onoga što radimo često, a ne od povremenih iznimki. Ako već imate dijagnozu masne jetre ili simptome poput umora, težine pod desnim rebrom ili povišenih enzima, nemojte nagađati – obavite nalaze i posavjetujte se sa ljekarom.
Zaštitite svoju jetru, jer ona zaista zaslužuje vašu pažnju i brigu – zdravlje jetre znači zdravlje cijelog organizma.
Izvor 1: “Zdravlje jetre i prehrana”, portal „Zdravlje na prvom mjestu“, 2026.
Izvor 2: “Šećer i jetra: Kako unos previše šećera može ugroziti zdravlje”, blog „Zdravlje iznutra“, 2025.
Izvor 3: “Tečni šećeri i njihov učinak na jetru”, portal „Istraživanje zdravlja“, 2026.
