U ovom članku vam donosimo jednu od važniji tema koja je svima jako bitna a to je kada pada najvžaniji Pravoslavni praznik .Godine 2025. i pravoslavni i katolički kršćani Uskrs će slaviti na isti datum. Poznato je da Uskrs kao blagdan uvijek pada u nedjelju. Međutim, određeni datum varira od godine do godine. U skladu s kršćanskom tradicijom, datum Uskrsa određuje se na temelju lunarnog kalendara, koji nastupa prve nedjelje nakon punog mjeseca koji nastupa nakon proljetnog ekvinocija.
Godine 2025. i pravoslavni i katolički kršćani slavit će Uskrs na isti datum, što je rijetka pojava zbog privrženosti pravoslavne crkve julijanskom kalendaru, za razliku od gregorijanskog kalendara koji koristi Katolička crkva. Uskrsna nedjelja 2025. slavi se 20. travnja. Tradicije povezane s Uskrsom Utvrđeno je da se Uskrs kao blagdan dosljedno događa u nedjelju; međutim, određeni datum varira svake godine.
- Određivanje datuma Uskrsa svake godine nije jednostavan zadatak, jer se oslanja na astronomske izračune, posebno korištenjem crkvenog kalendara. Petak nije dan za slavlje, jer simbolizira tmurnu priliku – dan Isusova mučeništva. Petkom se kod kuće farbaju jaja, najčešće u crvenu boju koja označava Isusovu krv. Izvorno crveno jaje čuva se do sljedećeg Uskrsa i zove se čuvarkuća. Jaja bi trebala ostati netaknuta do Uskrsne nedjelje, tijekom koje je uobičajeno da ukućani ujutro razigrano udaraju jajima, ali i posjetitelji koji uđu u dom. Pri dolasku gost dobiva jaje, nakon čega se sjeda za stol da se ruča i pije.
Ovaj tjedan služi kao značajna prilika da se obitelj okupi oko stola i uživa u međusobnom društvu tijekom dana. Najmlađima je to jutro bilo posebno zanimljivo istraživati dvorište i ulicu u potrazi za paketićem koji je zeko sakrio da ih otkrije. Djeci se u sklopu ove tradicije daruje jaje i čokolada. Ti elementi pridonose ljepoti i značaju Uskrsa kao dana slavlja. Osim toga, priznat je kao državni praznik, što znači slobodan dan s posla.
BONUS TEKST
Izdržala je kušnje ratova, “španjolske groznice” i pandemije koronavirusa. Do prošle godine titulu najstarije osobe na svijetu nosila je Maria Branjas Morera, koja je svoj dug život često pripisivala “sreći i dobrim genima”. Čini se da je njezina tvrdnja doista bila točna. Nedavna otkrića otkrila su intrigantne informacije o njezinim stanicama, za koje je utvrđeno da su znatno mlađe od njezine službeno zabilježene dobi.
- Istraživači koji su ispitivali njezinu genetiku i mikrobiom zaključili su da izgleda najmanje 17 godina mlađe. Grupa istraživača sa Sveučilišta u Barceloni, predvođena genetičarom Manelom Estelerom, provela je jedno od najopsežnijih istraživanja fenomena superstogodišnjaka — osoba koje navrše 110 ili više godina. Njihovi su nalazi pokazali da je Maryna genetska građa bila izrazito “privilegirana”, što je pridonijelo njezinoj sposobnosti da zadrži jasnoću misli do posljednjih dana svog života; primarni zdravstveni problemi s kojima se susrela bili su uglavnom povezani s bolovima u zglobovima i gubitkom sluha.
Štoviše, mikrobiom – skup bakterija u njezinu probavnom sustavu koji je ključan za njezino zdravlje – ima sličnosti s mikrobiomom bebe. Ovo otkriće ukazuje na to da je njezino tijelo uspješno održavalo ravnotežu crijevne flore, što je imalo presudnu ulogu u njezinoj dugovječnosti i sposobnosti odupiranja bolestima.
