Danas vam pišemo o nečemu što mnoge ljude fascinira – dugovječnosti i zdravom načinu života japanskih stogodišnjaka.
- Japan je zemlja koja već decenijama oduševljava svijet svojim stogodišnjacima i zdravljem starijih osoba. Ovaj fascinantni fenomen privlači pažnju znanstvenika i istraživača, koji se pitaju što točno omogućava Japancima da žive toliko dugo, a još važnije, kako žive – s puno vitalnosti, aktivni, s osjećajem svrhe i sreće.
Japanci, čak i kada dosegnu osmu ili devetu deceniju života, često aktivno učestvuju u društvenim i fizičkim aktivnostima. Planinarenje, vožnja biciklom, rad u vrtu, pa čak i društvene aktivnosti – sve to je dio svakodnevice starijih osoba u Japanu. Na prvi pogled, moglo bi se pomisliti da je to posljedica njihovih gena, ali istraživanja pokazuju da genetika ima tek manju ulogu. Zdravlje i dugovječnost Japanca prvenstveno se temelje na njihovim svakodnevnim navikama i životnim principima koji se prenose kroz generacije. Posebno su važna četiri ključna pravila kojih se većina Japanaca drži, a koja postaju posebno značajna nakon četrdesete godine života.
- Jedno od tih pravila, koje je postalo simbol japanske filozofije života, jest umjerenost. Hara hachi bu, drevna okinavska izreka koja znači “jedite dok niste siti oko 80%”. Japanci se ne prejedaju, nego jedu dovoljno da se osjećaju zadovoljno, ali ne i previše. Ovaj princip nije samo kultura prehrane, već ima duboke biološke posljedice – smanjuje opterećenje probavnog sustava, pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjuje oksidativni stres koji ubrzava starenje. U japanskoj prehrani prevladavaju riba, povrće, fermentirani proizvodi poput miso juhe i nattoa, te riža. Slatkiši su rijetki, a porcije su male, čime se promiče umjerenost. Posebno nakon četrdesete, kada metabolizam prirodno usporava, umjerenost postaje ključno pravilo za dugoročno zdravlje.
Osim prehrambenih navika, fizička aktivnost igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja i vitalnosti Japanca. Za njih, fizička aktivnost nije nešto što se odrađuje u teretani, već je sastavni dio svakodnevnog života. U velikim gradovima poput Tokija ili Osake, mnogi Japanci hodaju po deset kilometara dnevno samo obavljajući svakodnevne obaveze. Na selu, stariji ljudi i dalje obrađuju vrtove, bave se kućnim poslovima ili idu na vježbe u lokalnim centrima. Jutarnje vježbe rajio taiso, kratke gimnastičke rutine koje se emituju na radiju ili televiziji, prakticiraju ljudi svih dobnih skupina. Ove vježbe potiču cirkulaciju, fleksibilnost i koordinaciju, a također pružaju osjećaj zajedništva i zajedničke brige o zdravlju. Za Japance, fizička aktivnost je ritual brige o sebi, a ne natjecanje.
- Ove aktivnosti postaju još važnije nakon četrdesete, kada tijelo počinje gubiti mišićnu masu i elastičnost, a Japanci intuitivno povećavaju aktivnosti koje čuvaju ravnotežu i snagu, poput hodanja, istezanja, tai chija i drugih aktivnosti na otvorenom. Na taj način održavaju vitalnost, sprečavaju pad pokretljivosti i osiguravaju da starija dob ne donosi smanjenje kvalitete života. Kultura zdravlja u Japanu nije samo u tome da ljudi žive dugo, nego i u tome da žive kvalitetno, s aktivnim umom i tijelom.
Zadnje, ali ne manje važno, u Japanu postoji duboko ukorijenjena tradicija poštovanja zajedništva i društvenih aktivnosti. Iako je fizička aktivnost ključna, društveni život i povezivanje s drugima također su važni faktori. Japanci stariji od četrdeset godina ne samo da se bave fizičkim aktivnostima, već redovito sudjeluju u lokalnim događanjima, volontiranju i drugim oblicima društvene interakcije koji jačaju njihov osjećaj zajedništva i svrhe u životu.
- Sve ove navike zajednički doprinose dugovječnosti i zdravlju starijih osoba u Japanu. Ključna pravila – umjerenost u prehrani, stalna fizička aktivnost i povezivanje s društvom – održavaju vitalnost i omogućuju ljudima da uživaju u životu duže nego mnogi drugi u svijetu. Ovaj način života, temeljen na dubokom poštovanju tijela, uma i zajednice, daje Japancima specifičnu kvalitetu života koja im omogućava da dožive stotu aktivni, srećni i ispunjeni.
