Mozak je jedan od najkompleksnijih organa u ljudskom tijelu, a njegovo pravilno funkcionisanje zahtijeva pažnju, redovnu stimulaciju i balansiran stil života. Iako često zaboravljamo koliko je važan, svakodnevne navike imaju ogroman uticaj na njegovu efikasnost i zdravlje.
- Nezdrava ishrana, preskakanje doručka, stres, multitasking poput vožnje dok se istovremeno koristi mobilni telefon, pušenje i konstantna izloženost ekranima postupno narušavaju mentalnu dobrobit, a mnogi ljudi toga nisu ni svjesni. Male promjene u rutini, međutim, mogu donijeti velike benefite i osigurati da mozak funkcioniše na optimalnom nivou.
Za pravilnu funkciju mozga, hranljive namirnice sa malo masti i bogate mikronutrijentima igraju ključnu ulogu. Iako su slatkiši često demonizovani, tamna čokolada i prirodni kakao, umereno konzumirani, mogu imati povoljan efekat. Profesor Alexandru Vlad Ciurea, neurohirurg sa više od pedeset godina iskustva, ističe da je mozak posebno osjetljiv na osmeh, koji ga aktivira i podstiče na rad, gotovo kao gorivo za dušu. Profesor Ciurea je tokom svoje karijere obavio više od 23.000 operacija na mozgu, tretirajući pacijente svih uzrasta, od novorođenčadi do starijih osoba. Njegovo iskustvo pokazuje da su štetne navike najčešći uzrok bolesti mozga, dok digitalna pasivnost i izolacija dovode do postepenog propadanja kognitivnih funkcija. Ljudi sve više zavise od telefona, televizije i društvenih mreža, čime gube kontakt sa stvarnim životom i međuljudskim odnosima, što dugoročno negativno utiče na mentalno zdravlje.
- Postoje jednostavne promjene koje mogu značajno poboljšati zdravlje mozga. Početak dana je posebno važan – buđenje ranije, otvaranje prozora, duboko disanje i lagana fizička aktivnost pomažu mozgu da se „probudi“. Konzumacija dvije čaše mlake vode odmah nakon buđenja stimuliše probavu i osvežava tijelo i um. Dok spavamo, mozak ostaje aktivan i obrađuje informacije, pa rješavanje problema neposredno pred spavanje često dovodi do jasnijih rješenja ujutru.
Doručak je ključan za mentalne funkcije i trebalo bi ga jesti polako, u mirnom okruženju, bez distrakcija poput televizije ili telefona. Kvalitetan doručak daje mozgu energiju potrebnu za ostatak dana. Masna hrana i veliki obroci mesa nisu poželjni, ali nemasno meso poput piletine, ćuretine ili ribe može biti dobar izbor. Takođe, važno je kontrolisati unos soli i masti, dok povremeno uživanje u težoj hrani, primjerice tokom praznika, ne predstavlja problem. Za mozak su naročito korisni prirodni izvori energije, poput meda i tamne čokolade, dok rafinisani šećer gotovo da nema koristi. Večera bi trebalo da bude lagana i uravnotežena, a pažnja prema trenutku kada je tijelo sito pomaže u izbjegavanju prejedanja, posebno u večernjim satima. Hidratacija je još jedan ključan faktor – obična voda je najbolja, a prirodni sokovi mogu se povremeno koristiti, dok gazirana pića treba svesti na minimum.
- Mozak ima dva perioda najveće aktivnosti – između 10 i 12 sati i između 16 i 18 sati. Ako u tim trenucima osjetite umor, umerena konzumacija kafe može pomoći, najbolje sporim tempom kako bi efekti bili ravnomerni. Profesor Ciurea posebno ističe da je osmeh jednostavan, dostupan i moćan alat za borbu protiv stresa i depresije. Mentalna aktivnost mora biti konstantna – trening memorije, rješavanje zagonetki, svakodnevno učenje, komunikacija i radoznalost stimulišu mozak i odlažu pojavu neurodegenerativnih bolesti. Čak i obične šetnje, otkrivanje novih mjesta ili ples značajno doprinose očuvanju mentalnog zdravlja, a naučna istraživanja potvrđuju da ples poboljšava cirkulaciju i mentalnu fleksibilnost, čime odlaže pojavu Alchajmerove bolesti.
Domaći izvori takođe potvrđuju značaj ovih navika. Prema članku portala BalkanNews, pravilna ishrana i hidratacija imaju direktan uticaj na kognitivne funkcije, dok izostanak doručka i konzumacija brze hrane negativno utiču na koncentraciju i pamćenje. Politika.rs navodi da fizička aktivnost i mentalni izazovi, poput rješavanja mozgalica ili kreativnog rada, doprinose očuvanju moždane funkcije i sprečavaju rano propadanje kognitivnih sposobnosti. Stručnjaci sa Medicinskog fakulteta u Beogradu također ističu da su digitalna higijena, izbjegavanje višesatnog gledanja u ekran i kontakt sa stvarnim ljudima ključni za zdravlje mozga, jer socijalna interakcija aktivira različite neuralne mreže koje odlažu kognitivni pad.
- Sve ove preporuke pokazuju da se mentalna snaga i zdravlje mozga ne stiču samo genetikom, već i pažljivim odabirom navika i aktivnosti. Početak dana, pravilna ishrana, hidratacija, smanjenje stresa, osmeh i mentalna stimulacija stvaraju kombinaciju koja omogućava mozgu da funkcioniše efikasno, a tijelu da se osjeća energično. Čak i male promjene, poput uvođenja šetnji, plesa ili kratkih mentalnih vježbi, mogu dugoročno imati značajan uticaj, dok konstantna izloženost stresu, ekranima i nezdravoj hrani dugoročno oštećuje kognitivne funkcije.
Na kraju, očuvanje zdravlja mozga nije komplikovan proces, ali zahtijeva svijest i upornost. Prihvatiti jednostavne rituale i uravnotežen način života može značajno poboljšati koncentraciju, pamćenje, emocionalnu stabilnost i kreativnost. Uz redovno praktikovanje ovih principa, mozak može ostati aktivan, mladolik i sposoban da se nosi sa izazovima modernog života.
