U malom mestu kod Albe dogodila se teška porodična tragedija kada je jedanaestogodišnja devojčica pala u komu nakon što joj je majka oprala kosu insekticidom, želeći da je oslobodi vaški. Nesreća se desila u trenutku kada je majka krenula da ispira sredstvo – devojčica se srušila, izgovorivši samo: „Mama, izvini“, i izgubila svest u njenom naručju.

- Majka je odmah pozvala Hitnu pomoć. Lekari su brzo stigli na lice mesta, reanimirali dete i uspeli da je povrate u život. Kako je objasnio dr Dan Krainić, devojčici je srce stalo po dolasku u bolnicu, ali su intervencijom lekarskog tima i intubacijom uspeli da je stabilizuju. U teškom stanju prebačena je helikopterom u klinički centar, gde se sada nalazi u komi.
Lokalna zajednica je duboko potresena. Komšije kažu da je majka želela najbolje svojoj ćerki i da nije bila svesna opasnosti koju nosi sredstvo koje je koristila. Prema njenim rečima, insekticid je dobila od veterinara uz uveravanje da je bezbedan, pa čak i da pospešuje rast kose. Nažalost, ispostavilo se da je reč o hemikaliji opasnoj po život.
- Tragedija je izazvala brojne reakcije i pokrenula pitanja o upotrebi hemikalija koje nisu namenjene ljudskoj upotrebi. Stručnjaci ističu da je neophodno konsultovati lekare ili farmaceute kada se radi o tretmanu zdravstvenih problema kod dece, bez improvizacije ili korišćenja neproverenih sredstava.
Svi se nadaju pozitivnom ishodu i mole za devojčicin oporavak, dok zdravstveni radnici apeluju na roditelje da nikada ne koriste neregistrovana sredstva, naročito kada je reč o deci.
BONUS TEKST
Nedavno je jedan izuzetno značajan arheološki pronalazak ponovo privukao pažnju javnosti – najstarija poznata mapa sveta, izrađena u Vavilonu tokom 6. veka pre nove ere, konačno je u potpunosti dešifrovana. Ova drevna glinena ploča, ispisana klinastim pismom, prikazuje ne samo teritoriju koja je tada bila poznata Vaviloncima, već i njihovu predstavu o svetu izvan granica svakodnevnog iskustva. Mapa pruža izuzetan uvid u to kako su stari narodi zamišljali svoj univerzum, i kako su miješali stvarnost sa mitovima i verovanjima.
- Ploča je deo kolekcije Britanskog muzeja još od 1882. godine, ali je sve do nedavno ostala enigma zbog nedostajućih delova. Tek kada su kustosi uspeli da rekonstruišu i dopune oštećene fragmente, postalo je moguće u potpunosti razumeti poruku koju ova mapa nosi. Ono što se otkrilo nije samo prikaz topografije starog sveta, već i pogled u kosmologiju i maštu Vavilonaca.
Na prednjoj strani ploče vidi se kružna karta, koja prikazuje središnji deo tada poznatog sveta – oblast Mesopotamije, što u savremenim okvirima odgovara uglavnom teritoriji današnjeg Iraka. U samom središtu mape nalazi se grad Vavilon, okružen drugim gradovima i plemenima, koji su predstavljeni u vidu pravougaonika i krugova. Jedan od tih pravougaonika označava reku Eufrat, koja je igrala ključnu ulogu u svakodnevnom životu ljudi tog vremena.