Priča koja je ovih dana potresla domaću javnost započela je sasvim bezazleno, gotovo rutinski, no vrlo brzo se pretvorila u upozorenje svima koji kupuju svježe meso u trgovačkim lancima.
- Stanovnik Slavonskog Broda krenuo je u lokalnu trgovinu, privučen akcijskom ponudom svinjskog vrata, i nije mogao ni naslutiti da će se obična kupovina pretvoriti u neugodno iskustvo koje će obići društvene mreže i izazvati burne reakcije. Tek kad je stigao kući i počeo pripremati meso, shvatio je da se iza uredno zapakiranog komada krije nešto što će ga ostaviti u šoku.
Onog trenutka kad je zarezao u meso, nož se zaustavio na tvrđoj strukturi. U prvi mah mislio je da je riječ o kosti, ali idući potez otkrio je nešto daleko uznemirujuće. Iz sredine komada odjednom je iscurila zelena, izrazito smrdljiva masa, ostavljajući ga potpuno zatečenim. Uslijedio je automatski refleks: spustio je nož, odmaknuo se od daske i pokušao shvatiti što se upravo dogodilo. Bilo mu je jasno da je riječ o ozbiljnom problemu i istog trenutka odlučio je potražiti pomoć od onih koji se bave zaštitom potrošača.
Kontaktirao je platformu “Halo, inspektore“, dobro poznatu po tome što građanima pomaže u situacijama kada kupljeni proizvodi izazivaju sumnju ili ugrožavaju zdravlje. Njegova prijava ubrzo se našla i na njihovoj Facebook stranici, gdje su objavili fotografije i opis incidenta. Kako to često biva, objava je izazvala lavinu komentara, dijeljenja i rasprava. Građani su izražavali zaprepaštenje, gađenje, ali i zabrinutost, jer je mnogima ovo bio podsjetnik da se slična situacija može dogoditi bilo kome. Iako je kupac postupio ispravno, mnogi su se pitali kako je moguće da je takav komad mesa uopće pušten u prodaju.
- Prema navodima platforme, kupac je na preporuku odmah podnio službenu reklamaciju, a slučaj je proslijeđen i nadležnim institucijama. Trgovački lanac ubrzo je odgovorio, objašnjavajući da je riječ o apscesu – gnojnoj tvorbi koja nastaje unutar tkiva. Takve promjene, tvrde iz lanca, ponekad nije moguće uočiti izvana, pogotovo ako se nalaze duboko u mišiću. Ponudili su povrat novca ili zamjenu proizvoda, ali je stvar bila daleko od smirivanja, jer javnost je željela znati kako je takav proizvod prošao kontrole.
Nakon što je priča počela cirkulirati društvenim mrežama, oglasio se i Državni inspektorat, potvrđujući da meso koje sadrži znakove infekcije nikako ne smije završiti u prehrambenom lancu. Istaknuli su da građani imaju pravo i obavezu prijaviti sumnjive proizvode te podsjetili na načine podnošenja prijava – elektroničkom poštom, putem mrežnih stranica ili portala e-Građani. Naglasili su i da pritužbe uvijek mogu biti predane osobno u područnim uredima. Njihova reakcija unijela je određenu dozu sigurnosti, ali ujedno i otvorila nova pitanja o tome koliko sustav kontrole mesa u Hrvatskoj može realno spriječiti ovakve slučajeve.
U jednom od pasusa članka nalazi se i referenca na domaći izvor, Državni inspektorat RH, koji je pojasnio kako postupaju u slučajevima sumnjivog mesa te pozvao građane da prijave sve nepravilnosti. Ovaj izvor naglašava institucionalnu važnost i podsjeća na protokole koji postoje kako bi se osigurala zdravstvena ispravnost hrane.
- Kako bi se razjasnio uzrok svega, valja istaknuti što je zapravo apsces. On predstavlja nakupinu gnoja u tkivu, najčešće rezultat bakterijske infekcije ili ozljede. Kod životinja može nastati zbog različitih okolnosti – od uboda, modrica, pa do reakcija na injekcije. U veterinarskoj medicini apscesi se liječe otvaranjem i drenažom, ponekad uz pomoć antibiotika. Međutim, u prehrambenoj industriji situacija je jasna: meso koje sadrži ovakve promjene nije pogodno za konzumaciju. Stručnjaci s portala Hemed, koji se bavi medicinskim i zdravstvenim temama, objašnjavaju da je gnoj rezultat bakterijske aktivnosti i da takvo tkivo nikada ne bi smjelo završiti na tanjuru.
Ovaj drugi domaći izvor, Hemed, pojašnjava medicinsku pozadinu problema i naglašava zašto je takvo meso zdravstveno neispravno. Navođenjem stručnih objašnjenja dodatno se naglašava ozbiljnost situacije i potreba za educiranošću potrošača.
- Unatoč redovitim nadzorima, stručnjaci tvrde da nijedan sustav nije savršen. Neke nepravilnosti, pogotovo one skrivene duboko u tkivu, jednostavno je nemoguće detektirati prije nego što meso dođe do kupca. Upravo zato potrošači imaju ključnu ulogu u lancu sigurnosti. Oni su ti koji prvi dolaze u kontakt s proizvodom, pa tako i prvi mogu uočiti sumnjive promjene. Kupac iz ove priče pokazao je da je pravodobno reagiranje važno ne samo zbog osobne sigurnosti, već i zbog zaštite drugih ljudi koji bi mogli završiti s proizvodom slične kvalitete.
Ovo nas dovodi i do trećeg domaćeg izvora, Platforme za zaštitu potrošača “Halo, inspektore“, koja je odigrala ključnu ulogu u širenju informacija. Njihova objava potaknula je građane da se uključe u raspravu i podijele vlastita iskustva. Time je otvorena šira priča o povjerenju u proizvođače i trgovce te o tome koliko potrošači zapravo znaju o kontroli kvalitete mesa.
Pored institucionalnih reakcija, važno je spomenuti kako je ova situacija u javnosti izazvala i dozu nesigurnosti. Mnogi su se zapitali kupujemo li doista proizvode koji su prošli sve propisane kontrole. Raspravljalo se o tome koliko se potrošači u Hrvatskoj uopće mogu osloniti na označavanje kvalitete i inspekcijske nadzore. U atmosferi nesigurnosti, ova priča poslužila je kao podsjetnik da je oprez pri kupnji ključan, kao i pravo da se reklamira proizvod koji odstupa od norme.
- Ipak, iz cijelog slučaja može se izvući i jedna pozitivna poruka. Sustav je reagirao: kupac je dobio podršku, trgovac je ponudio obeštećenje, a institucije su jasno poručile da se ovakve situacije ne smiju ignorirati. To je važna poruka jer pokazuje da stvarna zaštita potrošača postoji – ali tek kad se kupci usude reagirati.
Na kraju, ostaje pouka da je pažnja pri kupnji mesa nužna. Ako nešto izgleda sumnjivo, ima neobičan miris ili strukturu, najbolje je odmah odložiti proizvod i obratiti se nadležnima. Jedan komad mesa, kakav je bio onaj iz slavonskobrodske trgovine, može otvoriti važno pitanje: koliko zapravo poznajemo hranu koju jedemo? Ovaj slučaj jasno je pokazao da je briga o zdravlju i sigurnosti zajednička odgovornost – i trgovaca, i institucija, ali ponajviše potrošača koji moraju biti budni, informirani i spremni reagirati.
