Ulazak Srbije u 2026. godinu donosi jednu od najznačajnijih promjena u funkcionisanju zdravstvenog sistema u posljednjih nekoliko decenija.
- Tiha, ali dubinska reforma, koja se ne vidi na prvi pogled poput nove bolnice ili opreme, mijenja način na koji građani doživljavaju svoje zdravlje, dokumentaciju i odnos s ljekarima. Digitalizacija, o kojoj se godinama govorilo više kao o ideji nego o realnosti, sada postaje svakodnevica. U središtu ove promjene nalaze se elektronski zdravstveni karton i lični zdravstveni broj, dva alata koji bi trebali pojednostaviti život pacijentima, ali i rasteretiti zdravstvene radnike.
Od prvog dana 2026. godine, svaki građanin dobija jedinstveni lični zdravstveni broj koji postaje ključ za pristup kompletnim medicinskim podacima. Taj broj više nije samo administrativna oznaka, već digitalni identitet unutar zdravstvenog sistema. Njime se povezuju svi pregledi, terapije, dijagnoze i nalazi, bez obzira na to da li su obavljeni u državnoj ili privatnoj ustanovi. Papirni kartoni, izgubljeni nalazi i višestruko popunjavanje iste dokumentacije polako odlaze u prošlost, a zamjenjuje ih jedinstveni elektronski dosije.
- Elektronski karton zamišljen je kao centralno mjesto na kojem se nalazi cjelokupna zdravstvena istorija pojedinca. U njemu se nalaze osnovni lični podaci, informacije o zdravstvenom osiguranju, izabranom ljekaru, ali i mnogo osjetljiviji podaci poput terapija, vakcinacija, alergija, hroničnih bolesti i rezultata dijagnostičkih pretraga. Upravo ta sveobuhvatnost čini novi sistem posebno važnim, jer ljekar u svakom trenutku ima jasan uvid u stanje pacijenta, što može biti presudno u hitnim situacijama.
Posebno je značajno što novi sistem briše granice između javnog i privatnog zdravstva. Do sada su se pacijenti često nalazili u situaciji da rezultate iz privatnih klinika nose u državne bolnice ili obrnuto, objašnjavajući svoju zdravstvenu istoriju iznova. Sada se sve to objedinuje na jednom mjestu. Jedan pregled, jedan nalaz ili jedna terapija automatski postaju dio jedinstvene baze, dostupne ovlaštenim zdravstvenim radnicima širom zemlje.
- Prema navodima Ministarstva zdravlja Republike Srbije, ova reforma ima za cilj ne samo modernizaciju sistema, već i povećanje sigurnosti pacijenata. U zvaničnim saopštenjima istaknuto je da će digitalni kartoni smanjiti mogućnost medicinskih grešaka, ubrzati donošenje odluka i olakšati praćenje terapija, posebno kod hroničnih bolesnika i starijih osoba. Ministarstvo naglašava da je cijeli sistem razvijan u skladu s domaćim zakonima i evropskim standardima zaštite podataka.
Jedno od pitanja koje se prirodno nameće jeste privatnost. Građani s pravom žele znati ko ima pristup njihovim zdravstvenim informacijama. Novi sistem predviđa strogu kontrolu pristupa, gdje pacijent ostaje vlasnik svojih podataka. Samo ovlašteni zdravstveni radnici mogu imati uvid u e-karton, i to isključivo u okviru svog profesionalnog angažmana. Svaki pristup se bilježi, prati i može se naknadno provjeriti, čime se uvodi visok nivo odgovornosti.
- Pacijenti će svoje podatke moći pregledati putem zvaničnih digitalnih platformi, koristeći elektronsku identifikaciju. To znači da svako može provjeriti kada je i zašto neko pristupio njegovom kartonu, što dodatno jača povjerenje u sistem. Treća lica, uključujući i članove porodice, mogu dobiti uvid samo uz izričitu saglasnost pacijenta, što predstavlja važan iskorak u zaštiti privatnosti.
Prema analizama koje je objavio Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, digitalni zdravstveni sistemi dugoročno doprinose boljoj prevenciji bolesti. Kada su podaci centralizovani i lako dostupni, lakše je pratiti širenje određenih oboljenja, planirati vakcinacije i reagovati u kriznim situacijama. Institut ističe da će novi model omogućiti preciznije statistike i kvalitetnije planiranje zdravstvene politike na nacionalnom nivou.
- Jedna od ključnih obaveza zdravstvenih ustanova jeste ažuriranje podataka u kratkom roku. Sve informacije moraju biti unesene u sistem najkasnije 24 sata nakon pružene usluge. To znači da pacijent gotovo u realnom vremenu može vidjeti rezultate svojih pregleda, dok ljekari imaju uvijek ažurne informacije. Kontinuitet liječenja time dobija potpuno novu dimenziju, jer se smanjuje rizik od zastarjelih ili nepotpunih podataka.
Zdravstveni radnici, iako suočeni s prilagođavanjem novim tehnologijama, dobijaju snažan alat koji im olakšava svakodnevni rad. Umjesto gomile papira, fokus se vraća na pacijenta. Administrativni poslovi se skraćuju, a vrijeme koje se ranije trošilo na traženje dokumentacije sada se može posvetiti razgovoru, dijagnostici i terapiji.
- O prednostima reforme pisali su i domaći mediji, među njima i Radio-televizija Srbije (RTS), koja je u svojim analizama istakla da građani najviše pozdravljaju jednostavniji pristup informacijama i smanjenje birokratije. U prilozima su navedena iskustva zemalja koje su slične sisteme uvele ranije, a rezultati pokazuju veće zadovoljstvo pacijenata i efikasnije zdravstvo.
Iako svaka velika promjena nosi dozu neizvjesnosti, jasno je da digitalizacija zdravstva predstavlja korak koji se više ne može odgađati. Elektronski karton i lični zdravstveni broj nisu samo tehničke novine, već simbol promjene odnosa prema zdravlju i odgovornosti sistema prema građanima. Srbija se ovim potezom svrstava među zemlje koje prepoznaju važnost savremenih rješenja u zaštiti zdravlja.
U vremenu kada se tehnologija sve više uvlači u svakodnevni život, novi zdravstveni sistem nudi priliku za transparentnije, sigurnije i humanije zdravstvo. Građani dobijaju kontrolu nad svojim podacima, ljekari jasniji uvid u stanje pacijenata, a društvo u cjelini temelje za efikasniju brigu o zdravlju. Digitalna transformacija, započeta 2026. godine, mogla bi se pokazati kao jedna od najvažnijih reformi savremenog srpskog zdravstva
